EK potvrdila prijedlog HAKOM-a o deregulaciji brzog fiksnog pristupa internetu

Danas je stigla potvrda domaćem telekom regulatoru HAKOM-u potvrda odluke o deregulaciji brzog fiksnog pristupa internetu i kako je ona u skladu s pravilima, smjernicama i regulatornim okvirom. EK čak nije imala potrebu produljiti proces, što se jedino dogodii ako imaju ozbiljnije primjedbe, pojašnjava nam izvor ICTbusiness.info iz Bruxellesa.

Pritom on napominje da način deregulacije koji neki problematiziraju EK uopće ne smatra spornim nego dapače u skladu s pravilima koja vrijede u Europskoj uniji.

Tržište pristupa internetu segmentirano je na dva načina: po tehnologijama vrstama mreža i geografski. Ono što je tu jako važno jest činjenica da se HAKOM pri određivanju tržišta vodio logikom da bakrene parice nisu uzete u obzir prilikom utvrđivanja tržišne snage na nekom području. Time su omogućili da se gleda samo optika što iz druga dva telekoma smatraju spornim jer HT je tada operator s pretežitom tržišnom snagom. S druge strane, tvrdi naš Bruxelleski izvor ako bi se gledale bakrene parice rijetko bi nekadašnji telekomi koji su bili sami na tržištu imali razloga za još veća ulaganja u brze pristupne mreže.

Prema EU smjernicama tržište je prema tehnologijama segmentirano na tržište malog kapaciteta s uslugama pristupa internetu koje se pružaju putem bakrene mreže i mobilnih mreža te na tržište velikog kapaciteta s uslugama pristupa internetu koje se pružaju putem svjetlovodnih i kabelskih mreža, tj. VHCN - mreža vrlo velikog  kapaciteta. Tu svakako spada danas i 5G mreža.

Drugi dio regulacije odnosi se na prostornu segmentaciju, pa je tako geografska segmentacija napravljena samo za tržište velikog kapaciteta jer uvjeti tržišnog natjecanja nisu jednaki na cijelom području Hrvatske. Prilikom utvrđivanja geografske dimenzije tržišta, u skladu s Preporukom Europske komisije, ne polazi se od toga koliki je tržišni udio povijesnog operatora na nacionalnoj razini, već je potrebno provesti detaljnu geografsku analizu kako bi se ocijenili uvjeti tržišnog natjecanja u pojedinim geografskim jedinicama.

Za tržište malog kapaciteta takvu geografsku segmentaciju nije bilo potrebno provoditi jer bakrenu mrežu ima samo HT kao povijesni operator, a ostali operatori takvu zastarjelu mrežu nikada neće graditi. Također, činjenica je da je bakrena mreža, kao i mobilne mreže, jednoliko rasprostranjena bez obzira na ruralna i urbana područja. S VHCN mrežama to nije slučaj.

Maloprodajni udio HT grupe na tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja odnosno buduća deregulirana područja je na razini od oko 25 posto, a kada tržište ne bi bilo podijeljeno na tržište malog i velikog kapaciteta, na konkurentnim područjima HT grupa bi imala oko 40 posto maloprodajnog tržišnog udjela, pokazuju podaci koje je HAKOM uputio na provjeru u Europsku komisiju.

Naime, HAKOM je pritom odredio da konkurentnim područjima pripadaju samo one geografske jedinice u kojima su kumulativno ispunjeni sljedeći kriteriji i to da postoji VHCN infrastruktura alternativnog operatora, VHCN infrastrukturom alternativnog operatora pokriveno je minimalno 33% korisničkih jedinica u geografskoj jedinici i maloprodajni tržišni udio HT-a i to zajedno s Iskonom u toj geografskoj jedinici je manji od 50 posto.

Imajući u vidu sve navedene činjenice i s obzirom na odabrane kriterije za utvrđivanje konkurentnosti u HAKOM-u su u pojašnjenju EU objasnili kako je to sve za poticanje tržišnog natjecanja, a ne povratak monopola u dereguliranim područjima. Pritom se HAKOM vodio EU smjernicama, pravnim okvirom i smatra kako je usklađenost važnih odluka HAKOM-a s europskim pravilima vrlo važna, a očito je da je tome tako jer je EK danas potvrdila HAKOMOV-ov prijedlog odluke o deregulaciji domaćeg telekom tržišta u segmentu brzog fiksnog pristupa internetu.