Državni CIO-ovi izvan SAD-a očekuju rast IT proračuna u 2026.

Prema istraživanju tvrtke Gartner, 52 posto državnih CIO-ova izvan SAD-a očekuje povećanje svojih IT proračuna u 2026. godini za umjetnu inteligenciju i druge ključne tehnologije. To se događa unatoč općim proračunskim pritiscima, pri čemu vlade prepoznaju transformacijski potencijal tih tehnologija za modernizaciju javnih usluga i ostvarivanje ključnih strateških ciljeva.

Istraživanje Gartner CIO and Technology Executive Survey za 2026. obuhvatilo je 2.501 ispitanika u razdoblju od 1. svibnja do 30. lipnja 2025., uključujući 284 državna CIO-a. „Geopolitičke promjene i gospodarska volatilnost prisiljavaju državne CIO-ove da brzo prilagode prioritete za sljedeću godinu”, izjavio je Arthur Mickoleit, direktor analitičar u Gartneru. „Od njih se traži da pokažu konkretan učinak tehnoloških ulaganja na ostvarenje misije – uključujući, ali ne ograničavajući se na, uštede troškova i poboljšanje korisničkog iskustva.” Četiri tehnologije u koje državni CIO-ovi planiraju najviše povećati ulaganja iduće godine su kibernetička sigurnost, u 85 posto slučajeva, umjetna inteligencija, u 80 posto, generativna umjetna inteligencija, također u 80 posto, te platforme u javnom oblaku, u 76 posto slučajeva.

Prema istraživanju, 74 posto državnih CIO-ova već je implementiralo ili planira implementirati umjetnu inteligenciju u idućih 12 mjeseci, dok je za generativnu umjetnu inteligenciju taj udio još viši i iznosi 78 posto. Interes za AI agente također raste, pri čemu 49 posto ispitanika navodi trenutačnu ili planiranu implementaciju u sljedećih godinu dana. „Agentna umjetna inteligencija pojavljuje se kao pokretač transformacije javne uprave, no CIO-ovi moraju ostati svjesni pretjeranog hypea koji može odvratiti pozornost od zrelijih tehnologija poput strojnog učenja i automatizacije poslovnih procesa”, istaknuo je Mickoleit. „Sljedeći val inovacija bit će ključan za ostvarivanje prioriteta javnog sektora, osobito jer su očekivanja visoka nakon godina ulaganja u digitalnu upravu.”

Istraživanje pokazuje visoka očekivanja od umjetne inteligencije i drugih ključnih tehnologija dok se državni čelnici usmjeravaju na izgradnju produktivnije radne snage u 2026. godini. Više od polovice državnih CIO-ova, njih 51 posto, povećat će fokus na rast produktivnosti zaposlenika iduće godine, dok 38 posto planira lansirati nove digitalne proizvode i usluge, a 37 posto poboljšati cjelokupno iskustvo građana. „CIO-ovi bi trebali dati prioritet AI inicijativama koje brzo unapređuju internu učinkovitost i produktivnost”, naglasio je Mickoleit. „Istodobno je potrebno ažurirati upravljačke prakse kako bi se modernizirali procesi nabave, učinkovito upravljalo ograničenim resursima i uravnotežili rizici i prilike u AI aplikacijama namijenjenima građanima.”

Prema istraživanju, 55 posto državnih CIO-ova očekuje promjene u načinu suradnje s tehnološkim dobavljačima zbog rastućih geopolitičkih napetosti i zabrinutosti vezanih uz digitalni suverenitet. Lokacija dobavljača postaje ključni čimbenik u odlukama o nabavi, uz cijenu i razmjer, pri čemu 39 posto državnih CIO-ova planira bližu suradnju s pružateljima tehnologije iz vlastite regije. „Državni CIO-ovi sve više nastoje smanjiti ovisnost o globalnim tehnološkim dobavljačima kako bi ojačali otpornost”, rekao je Mickoleit. „Mnogi sada u proces odabira dobavljača i dugoročno planiranje uključuju procjenu geopolitičkog rizika. Mapiranje rizika i ovisnosti unutar tehnoloških sustava javnog sektora omogućit će im da ublaže i apsorbiraju buduće poremećaje.”

Digitalna transformacija javne uprave sve se više povezuje s konceptima digitalnog suvereniteta, otpornosti infrastrukture i sigurnosti podataka, osobito u kontekstu sve složenijih kibernetičkih prijetnji. Ulaganja u kibernetičku sigurnost ostaju prioritet jer javni sektor upravlja velikim količinama osjetljivih podataka građana i kritičnom infrastrukturom. Širenje platformi u javnom oblaku omogućuje veću fleksibilnost i skalabilnost, ali istodobno zahtijeva jasne regulatorne okvire i mehanizme nadzora. Implementacija generativne umjetne inteligencije u javnoj upravi otvara mogućnosti za automatizaciju administrativnih procesa, bržu obradu zahtjeva i personalizirane digitalne usluge.

Istodobno, etička pitanja, transparentnost algoritama i odgovornost za odluke sustava umjetne inteligencije postaju središnje teme javnih politika. Modernizacija procesa javne nabave ključna je za bržu implementaciju inovacija, ali i za očuvanje transparentnosti i tržišnog natjecanja. U europskom kontekstu dodatni utjecaj imaju regulatorni okviri poput pravila o zaštiti podataka i sigurnosti mreža i informacijskih sustava. Sve veća integracija AI rješenja u javne sustave zahtijevat će i kontinuiranu edukaciju zaposlenika kako bi se osiguralo učinkovito i sigurno korištenje tehnologije. Dugoročno, uspjeh tih inicijativa ovisit će o sposobnosti javnog sektora da uskladi tehnološke inovacije s društvenim očekivanjima i javnim interesom.