Domibus, TLS i certifikati tehnička su stvarnost iza najveće porezne digitalne reforme

Uvođenje Fiskalizacije 2.0 donijelo je najveću promjenu u razmjeni računa u posljednjih desetljeće, a informacijski posrednici našli su se u središtu tog procesa. Prvi tjedni primjene zakona razotkrili su tehničke, organizacijske i operativne izazove koji se ne mogu riješiti improvizacijom. Stabilnost sustava ovisila je o kvaliteti arhitekture, iskustvu timova i sposobnosti suradnje s drugim dionicima. Posebno se istaknulo pitanje skalabilnosti Domibus aplikacije i povezivanja s metapodatkovnim servisima. U razgovoru za za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Matija Ekart iz tvrtke Elektronički računi koja stoji iza sustava MER, jednog od najvećih domaćih informacijskih posrednika detaljno objašnjava kako su se nosili s tim izazovima. Govori o stvarnim problemima na terenu, ali i o razlozima zašto ne vidi prostor za katastrofične scenarije. Njegovi odgovori nude rijedak uvid u tehničku pozadinu reforme. Također otvara pitanje dugoročne konsolidacije tržišta informacijskih posrednika.

Kako ste u praksi rješavali nejasnoće u tehničkim specifikacijama Domibus aplikacije i na koji način ste donosili odluke o konfiguraciji sustava?

Na sreću, mer ima vrlo kompetentan tehnički tim koji ima bogato iskustvo u konfiguraciji raznih rješenja za razmjenu podataka, a druga važna činjenica je da smo dio zaista velike Visma obitelji koja broji preko 180 tvrtki i nekoliko informacijskih posrednika koji posluju u različitim državama.

Naime, jedna je razina problema uspostaviti Domibus (ili bilo koju drugu AS4 pristupnu točku) da radi samostalno na jednom računalu, a potpuno nešto drugo je uspostaviti skalabilnu okolinu koja se sastoji od višestrukih redundantnih Domibus čvorova sposobih podnijeti opterećenje od nekoliko milijuna razmijenjenih dokumenata mjesečno.

Za ovu jednostavnu konfiguraciju objavljene upute su možda i bile dostatne, ali za naš slučaj smo morali zaista "zagrebati duboko ispod površine" i postići duboko razumijevanje Domibus programskog rješenja koje koristimo kao pristupnu točku.

Kao što smo već naveli, za razliku od većine drugih posrednika koji su oslonjeni samo na vlastite resurse, mi imamo u organiziaciji preko 16.000 kolega u desetak država koje možemo pitati za savjet kad nešto zapne - što nam je svakako pomoglo dobiti potrebne informacije i pronaći prava rješenje bez pretjeranog lutanja.

U svakom slučaju smo ponosni što se pokazalo da naša okolina - nakon početnih uhodavanja - radi pouzdano i bez zastoja i uspješno podnosi opterećenje koje se i očekuje od najvećeg posrednika na tržištu.

Koliko su problemi s TLS postavkama i SSL certifikatima utjecali na stabilnost razmjene e-računa i kakve ste korektivne mjere morali poduzeti?

Tu se ne radi samo o TLS postavkama i SSL certifikatima, već se radi o podešavanja cjelokupnog definiranog sustava razmjene koji je razmjerno kompleksan. Naime, u razmjeni sudjeluju pristupne točke koje su morali uspostaviti svi informacijski posrednici i porezni obveznici koji su odlučili raditi samostalno. Međutim, da bi pristupne točke mogle međusobno razmjenjivati račune, one moraju biti povezane s Metapodatkovnim servisima (što je zasebno programsko rješenje sa svojim specifičnostima) i na kraju s Adresarom metapodatkovnih servisa koji pruža Porezna uprava.

Zapravo, u početnim danima dok se nije uspostavila međusobna komunikacija tu je bilo najviše problema i grešaka u konfiguraciji svih tih sustava. Npr, neki posrednici su imali jedne certifikatte na metapodatkovnom servisu a druge na pristupnim točkama - tako da je svaki sustav za sebe radio, ali na žalost nisu radili kad su bili povezani zajedno - to je kao da u adresaru pronađete ime "Ivan", a odjednom vam se u komunikaciji predstavi "Marko".

Komunicirali smo direktno sa većinom posrednika na uspostavi razmjene podataka i uglavnom (bar s onima većima) relativno brzo uspjeli razriješiti probleme i uspostaviti razmjenu na tehničkoj razini. Smatramo da je tu zajednica posrednika funkcionirala prilično dobro, budući da smo svi imali zajednički interes da sve čim prije proradi: u nekim slučajevima smo mi pomogli kolegama, u jednom slučaju su i kolege i nama ukazali na jedan propust u početnoj konfiguraciji - u svakom slučaju kroz par dana je komunikacija uspostavljena

Ono što bi svakako bilo bolje je da je to sve bilo napravljeno prije početka produkcijskog rada, ali samo nekoliko posrednika je bilo zainteresirano za testiranje prije početka primjene zakona. S njima smo testirali koliko smo mogli, a svakako je problem bio i nedostatak nekih testnih okolina na kojima bismo mogli testirati cjelokupno razvijeno rješenje.

Smatrate li da bi centraliziranije i detaljnije tehničke upute značajno smanjile početne probleme i ubrzale stabilizaciju sustava?

Manjim sustavima bi vjerojatno pomoglo da su im bili dostupna gotova već konfigurirana programska rješenja za pristupne točke i metapodatkovni servis koje bi jednostavno preuzeli i instalirali - to bi korisnicima koji su sami odlučili uspostaviti svoje pristupne točke i manjim posrednicima s vrlo ograničenim resursima sigurno pomoglo da brže i lakše uspostave interoperabilne usluge.

Isto tako, bilo bi bolje da je sam postupak certifikacije bio rigorizniji, a ne da su prilikom certifikacije testirane samo rudimentarne funkcionalnosti - na taj način su svi problemi koji su se mogli razriješiti prilikom certifikacije ostavljeni za početak produkcijskog rada.

No, tu treba ukazati i na jednu drugu činjenicu: informacijsko posredništvo je ipak jedan ozbiljan posao koji zahtijeva ozbiljne resurse i detaljna znanja. Dakle, ako se time želite baviti na način koji će osigurati zadovoljstvo vaših korisnika, onda ne možete početi s jednim serverom, dva razvojna inženjera i telefonskom sekretaricom koja će bilježiti pozive (uglavnom nezadovoljnih) korisnika.

Na europskoj razini već dolazi do konsolidacije tržišta i vjerujemo da će preživjeti samo oni koji će tu uslugu moći raditi dovoljno ozbiljno i kvalitetno. Prema nekim procjenama, obzirom na veličinu tržišta, na njemu ima mjesta za kvalitetne i provjerene posrednike.

Dakle, ne treba postavljati nerealno visoke zahtjeve niti na regulatora - za ovakav posao nije ni njegova odgovornost da za sve postoje gotova rješenja. Porezna je učinila zaista veliki napor na edukaciji korisnika, održala brojne radionice, odgovorila na bezbroj pitanja - ali oni koji žele biti informacijski posrednici (i na kraju na tome zaraditi) moraju isto nešto napraviti sami

S obzirom na različite konfiguracije Domibus aplikacija i probleme s TLS portovima, smatrate li da je FINA/Porezna uprava izdala dovoljno precizne tehničke specifikacije ili ste prisiljeni improvizirati kako bi uspostavili konekcije s drugim točkama?

Prvo, tu treba razlikovati uloge koje u sustavu imaju FINA, APIS i Porezna uprava. FINA je jedan od informacijskih posrednika (kao uostalom i mi), tako da nije niti imala nikakvu odgovornost u ovom segmentu davati neke specifikacije. Fina ima jednu specijalnu ulogu centralne platforme za javne naručitelje , ali pored toga nisu imali utjecaj na samu razmjenu jer tu je veći problem bila informacija javnim naručiteljima kako zapravo osigurati da razmjena računa ide preko centralne platforme i prihvatiti odgovarajuću pristupnu točku. Korisnici su željeli izvršiti svoje obveze na vrijeme a nisu mogli pa neki nisu u AMS-u odabrali centralnu platformu kao posrednika - što su trebali učiniti prema objavljenim uputama.

Što se tiče specifikacija, smatramo da je veći izazov od detaljnosti specifikacija bila činjenica da su objavljene relativno kasno, a onda još i mijenjane tijekom vremena i na samom kraju, u prosincu. To je zaista posrednicima ostavilo jako malo vremena za testiranje.

No, tu isto treba uzeti u obzir jednu činjenicu: Hrvatska je cijelu reformu financirala EU sredstvima iz Nacioanlnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) - koji je kao krajnji rok za povlačenje sredstava definirao 01.01.2026 - i tu više nije moglo biti odgađanja. To su bile neke objektivne okolnosti koje su diktirale cijeli proces - ali isto tako ne treba zanemariti tu činjenicu da smo jedna od rijetkih zemalja koja se za cjelovitu poreznu reformu koja se radi u EU (tzv VIDA - VAT in Digital Age), a koja nastupa najkasnije do 2030. godine - financirali EU sredstvima.

Dakle, uvijek se zapravo žalimo da smo na začelju Europskih razvojnih tokova. Sada smo bili pioniri - i to zaista treba pohvaliti i uzeti u obzir - jer će reforma donijeti znatne koristi u digitalizaciji gospodarstva.

Koliko često vaši tehnički timovi moraju intervenirati zbog neispravnih SSL certifikata na MPS-u ili nedostupnosti Centralne platforme i koliki to financijski i operativni teret stvara vašem poslovanju?

Sami certifikati ili Centralna platforma nisu značajne prepreke koje utječu na rad sustava: većina tih problema je bila otklonjena u prvih tjedan dana i sada vidimo da je razmjena (bar među velikim posrednicima) uglavnom stabilna.

Određene probleme još vidimo u sukladnosti samih računa. Naime, EU norma se do sada koristila samo u razmjeni prema javnom sektoru, a sada je korištenje eRačuna prošireno na cjelokupno gospodarstvo. Dio ERP sustava i tvrtki nisu uspjeli na vrijeme implementirati sve prilagodbe potrebne da bi slali ispravne račune u sustav - a to je preduvjet uvođenja elektroničke razmjene.

Naime, dobro je znana uzrečica "papir trpi sve" - tako je bilo i s računima koji su se razmenjivali u papiru, i tu još vidimo određene poteškoće kad svu tu raznolikost oblika računa koja postoji u realnom sektoru treba "ukalupiti" u relativno čvrsto propisane strukture EU norme.

No, prošli smo već jednom takvu reformu 2019. godine i bili smo spremni na ono što nas čeka. Uspostavili smo daleko najveću službu za podršku korisnicima na tržištu, osigurali i pomoći AI alata (i ponosni smo na kvalitetu odgovora koje naša "Meri" daje korisnicima) - tako da dajemo sve od sebe da našim korisnicima pomognemo da i oni što lakše "prihvate" ovu veliku promjenu.

Održali smo brojne radionice prije početka primjene zakona - nastaviti ćemo s time i u siječnju - tako da vjerujemo da će se i korisnici ubrzo potpuno prilagoditi na sve novosti s kojima smo svi zajedno suočeni. Radimo aktivno i s ERP partnerima, na kojima je isto trenutno veliki teret - ali vjerujemo da ćemo svi zajedno vrlo brzo početi ubirati plodove ove opsežne i korisne reforme.

I tu se zapravo vidi razlika između kvalitete posrednika: da li uspijevaju na odgovarajući način pružiti podršku svojim korisnicima i osigurati kvalitetu njihovog poslovanja - ili ne.

Ako postojeće "dječje bolesti" (problemi s razmjenom i zaprimanjem) ne budu riješene prije punog opsega Fiskalizacije 2.0, predviđate li mogućnost kolapsa sustava razmjene računa i tko će u tom slučaju odgovarati za štetu nastalu gospodarstvenicima?

Ne vidimo zaista nikakvu opasnost niti mogućnost za takav katastrofični scenarij. Promjene u poslovanju zaista jesu značajne, vrijeme za pripremu je bilo relativno ograničeno, ali vidimo da broj uspješno razmijenjenih računa neprestano raste.

Porezna uprava također aktivno komunicira sa svim dionicima na tržištu kako bi se čim prije otklonile određene nedorečenosti koje postoje u sustavu. Npr, jedna stvar koja se mora postići je da svi posrednici na isti način postupaju s validacijom razmijenjenih eRačuna: ako jedan posrednik račun propusti, a drugi isti takav račun odbije - normalno da su korisnici zbunjeni.

Osjećaju nesigurnosti korisnika donekle pridonose i pojedine udruge i društvene mreže, koje stalno potenciraju pitanje grešaka i kažnjavanja - pa korisnici i njihove službe računovodstva samo gledaju Fisk aplikaciju i provjeravaju da li je sve u redu u strahu od kazni. Provjera funkcioniranja sustava kod ovako velike reforme je korisna i dobra - ali treba joj pristupiti sa razumnom mjerom i jednostavno dati vremena da se sve skupa stabilizira, a ne odmah vikati da "ništa ne radi" ako neki račun nije uspješno uparen.

Porezna uprava je vrlo jasno rekla da će u represivnom dijelu primjene zakona primjenjivati načelo oportuniteta - što znači da će se za sve greške u primjeni i eventualno neznanje davati upute kako da se stvari isprave, a da će kaznene mjere biti rezervirane samo za one koji će zaista grubo i svjesno ignorirati zakonske odredbe.

Trebamo tu povući i paralelu prema jednoj sličnoj reformi koju smo proveli 2013. godine (Fiskalizacija 1.0). Sjećamo se kako je i tada u medijima bilo puno upitnika - a ono što se dogodilo je bilo da se razvilo tržište rješenja blagajni koje su upravo tim kumicama olakšale život. Isto ih je na početku bilo more - a preživjeli su oni koji su bili dovoljno kvalitetni da bi njihovo poslovanje bilo održivo.

Tako vjerujemo da će se dogoditi i sa ovom reformom (koja je puno opširnija, ali i korisnija od F1): vidimo pojavu brojnih novih usluga, posrednika, alata za digitalizaciju. Digitalizacija poslovanja potaknuti će stvaranje dodatne vrijednosti u gospodarstvu - i nakon nekog vremena ćemo sa smješkam gledati kako se kolege u drugim EU zemljama prilagođavaju onome što smo mi već uspješno završili.

A spretniji među nama će sigurno to iskoristiti i da prošire svoje poslovanje ili usluge i na neke od tih zemalja....