CEZIH ulazi u novu razvojnu fazu

Ministarstvo zdravstva u opsežnim odgovorima za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info opisalo je trenutačno stanje CEZIH-a, Portala zdravlja, razmjene podataka, ulaganja, sigurnosti i priprema za Europski prostor zdravstvenih podataka. Kako odgovori nisu potpisani imenom pojedinog dužnosnika, navode u ovom tekstu pripisujemo Ministarstvu. Iz njih proizlazi da hrvatsko e-zdravstvo ulazi u fazu u kojoj više nije dovoljno imati pojedinačnu e-uslugu: treba proširiti vrste podataka, uključiti privatne pružatelje, centralizirati radiološke informacije i pripremiti sustav za europske rokove.

Građani objedinjeni uvid u vlastite zdravstvene podatke ostvaruju preko Portala zdravlja u sustavu e-Građani i mobilne aplikacije. Prijava se provodi kroz NIAS, a podaci dolaze iz CEZIH-a. Na portalu su dostupni specijalistički nalazi i otpusna pisma, laboratorijski nalazi iz primarne zdravstvene zaštite, podaci o propisanim i izdanim lijekovima, eUputnice, evidencija posjeta liječnicima, cijepljenja te pregled i upravljanje terminima.

Granice sustava i dalje postoje. Radiološki nalazi u pisanom obliku dostupni su kroz specijalističke nalaze, ali izvorne medicinske snimke u DICOM formatu još nisu dio središnjeg prikaza. Ministarstvo razvija eRadiologiju, a isporuku središnjeg dijela tog sustava očekuje u drugoj polovici 2027., nakon čega slijedi povezivanje informacijskih sustava krajnjih korisnika.

U središnji prikaz postupno se trebaju uključiti i strukturirani mikrobiološki i drugi laboratorijski nalazi iz vanjskih sustava, mjerenja koja pacijent sam generira, digitalizirani „bijeli“ recept i dodatne radiološke funkcionalnosti. Europski rokovi pritom već postoje: sažetak o pacijentu i eRecept u zajedničkom europskom formatu trebaju se razmjenjivati do ožujka 2029., a slikovna dijagnostika, laboratorijski nalazi i otpusna pisma do ožujka 2031.

Posebna promjena odnosi se na privatne pružatelje bez ugovora s HZZO-om. Iz Ministarstva zdravstva navode da su tehnički preduvjeti za njihovu razmjenu putem CEZIH-a ostvareni, certifikacija programskih rješenja je u tijeku, a prvi klinički dokumenti već su zaprimljeni. Sukladnost rješenja potvrđena je za 21 tvrtku, dok je puna primjena obveze za sve privatne pružatelje predviđena od 1. siječnja 2027.

CEZIH je istodobno vrlo velik produkcijski sustav. Prema odgovoru Ministarstva, kroz zajedničke nacionalne servise podatke razmjenjuju svi ugovorni timovi primarne zdravstvene zaštite, sve ljekarne, laboratoriji primarne razine te bolnice i ustanove specijalističko-konzilijarne zaštite. Sustav ima više od 25.000 aktivnih korisnika među liječnicima, ljekarnicima i drugim zdravstvenim radnicima.

Opseg razmjene vidi se i na eUputnicama. U tri godine izdano ih je više od 52 milijuna: 16,9 milijuna u 2023., 17,3 milijuna u 2024. i 17,9 milijuna u 2025. Nalaz iz jedne ustanove izabranom je liječniku dostupan nakon potpisivanja i slanja u CEZIH, a ovlaštenim zdravstvenim radnicima koji sudjeluju u liječenju dostupan je i kroz eKarton.

Sigurnost pristupa dodatno je promijenjena 1. srpnja 2026. Od tada se CEZIH-u pristupa isključivo novom iskaznicom ovlaštenog zdravstvenog radnika s kvalificiranim certifikatima, koja omogućuje i pravno valjano elektroničko potpisivanje dokumentacije. Ministarstvo navodi da je prijelaz proveden bez zastoja u radu zdravstvenih ustanova.

Za informatizaciju zdravstvenog sustava u državnom je proračunu za 2026. planirano 16,11 milijuna eura, prema 10,93 milijuna eura u 2025., dok je projekcija za 2027. 19,32 milijuna eura. Sredstva su namijenjena održavanju i nadogradnji CEZIH-a, e-Lista čekanja, eNaručivanja, ePrioritetnog naručivanja, središnjih kalendara, registara te aplikacija razvijenih kroz NPOO koje prelaze u redovito korištenje.

Među novim funkcionalnostima posebno se izdvajaju praćenje lista čekanja u stvarnom vremenu i uvođenje medicinski preporučenog razdoblja. Planirano je i jedanaest novih funkcionalnosti CEZIH-a, među njima eRadiologija, prihvat mikrobioloških nalaza, digitalni „bijeli“ recept, dodatna prekogranična razmjena, skladište podataka za praćenje ishoda liječenja i modul za anonimizaciju.

Ministarstvo učinak pokušava mjeriti i izvan same tehničke isporuke. Kao primjer navodi da je prosječno vrijeme čekanja smanjeno s više od 200 dana u 2023. na 142 dana krajem travnja 2026. Novi modul e-Liste čekanja trebao bi omogućiti kontinuirano otkrivanje uskih grla i upravljanje kapacitetima, dok digitalizacija „bijelog“ recepta treba smanjiti administrativne dolaske u ordinacije.

Pitanje otpornosti CEZIH-a posebno je osjetljivo jer kvar središnjeg sustava neposredno pogađa rad ordinacija, ljekarni i bolnica. Ministarstvo navodi da u 2025. i dosadašnjem dijelu 2026. nije bilo neplanirane nedostupnosti. Problemi su postojali tijekom 2024., kada je provedena migracija CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga i prelazak na novu tehnološku platformu, ali su do jeseni te godine otklonjeni.

Za slučaj ispada postoje i pričuvni postupci. Ordinacije i ustanove nastavljaju rad u svojim informacijskim sustavima, uputnice i recepti mogu se izdavati na papirnatim tiskanicama, a eUputnice i eNalazi naknadno se šalju u CEZIH kada se središnji sustav ponovno uspostavi. To je primjer u kojem digitalizacija ne ukida potrebu za planom rada u degradiranom režimu.

Sljedeći veliki korak je EHDS. Hrvatska već sudjeluje u MyHealth@EU i prekogranično razmjenjuje eRecept i sažetak o pacijentu uz privolu koju pacijent daje na Portalu zdravlja. Za sekundarnu uporabu podataka EHDS predviđa posebna tijela za pristup, korištenje anonimiziranih ili pseudonimiziranih podataka na temelju dozvole i obradu u sigurnom okruženju.

Građanin pritom treba dobiti veću transparentnost i kontrolu. Svaki pristup podacima u eKartonu bilježi se, a europski okvir dodatno predviđa informacije o tome tko je i kada pristupao podacima, mogućnost ograničavanja pristupa, unos vlastitih podataka u elektronički zdravstveni zapis i mogućnost isključivanja podataka iz dijela sekundarne uporabe.

Iz odgovora Ministarstva vidi se da je hrvatsko e-zdravstvo prošlo fazu u kojoj se uspjeh može dokazivati samo postojanjem pojedine e-usluge. Sljedeći kriteriji bit će potpunost podataka, povezivanje svih pružatelja, raspoloživost, sigurnost, mjerljiv učinak na liste čekanja i sposobnost razmjene podataka unutar europskog sustava. Upravo će se na tim detaljima vidjeti je li CEZIH samo velika nacionalna platforma ili stvarno integrirana infrastruktura zdravstvene skrbi.

* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Digitalna Hrvatska na pola puta – Četiri godine provedbe Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.