Četiri telekomunikacijska diva udružuju snage za satelitske mreže

Četiri najveće europske telekomunikacijske grupacije, Deutsche Telekom, Orange, Telefónica i Vodafone, potpisale su pismo namjere kojim otvaraju mogućnost zajedničkog nadmetanja za frekvencijski spektar namijenjen mobilnim satelitskim uslugama (Mobile Satellite Services – MSS). Njihov je cilj stvoriti europsku platformu za povezivanje mobilnih uređaja izravno sa satelitima, odnosno usluge Direct-to-Device (D2D), koje bi omogućile komunikaciju i ondje gdje klasične mobilne mreže nemaju pokrivenost. Riječ je o potencijalno važnoj promjeni načina na koji će se u budućnosti razvijati mobilne mreže, ali i o nastojanju europskih operatora da zadrže kontrolu nad odnosom s korisnicima u segmentu u kojem sve veći utjecaj imaju američke satelitske kompanije.

Potpisano pismo namjere još ne znači da su četiri grupacije osnovale zajedničku kompaniju ili donijele konačnu odluku o ulaganju. Njime se otvara postupak razmatranja zajedničke ponude za buduću dodjelu frekvencija, dok će konačna organizacija projekta ovisiti o regulatornim uvjetima, odabiru tehnološkog partnera i poslovnom modelu. Predviđena platforma trebala bi biti dostupna i drugim mobilnim operatorima, pod otvorenim i nediskriminirajućim uvjetima, čime bi se izbjeglo da satelitska povezivost ostane ograničena na korisnike četiriju osnivača.

Europski operatori pritom žele iskoristiti postojeću korisničku bazu, iskustvo upravljanja mobilnim mrežama, infrastrukturu i tehničke kapacitete kako bi satelitsku povezivost uključili u svoje komercijalne usluge. Umjesto zasebnog satelitskog proizvoda, krajnji bi cilj bio da korisnički uređaj može nastaviti komunicirati i nakon gubitka signala zemaljske mobilne mreže, pod uvjetom da podržava odgovarajuću tehnologiju i da je satelitska usluga dostupna.

Takav pristup posebno je važan za ruralna i slabo naseljena područja, planinske regije, pomorske prometne pravce te lokacije na kojima izgradnja klasične mobilne infrastrukture nije gospodarski opravdana. Satelitske veze istodobno mogu osigurati dodatnu komunikacijsku mogućnost tijekom prirodnih katastrofa, velikih prekida napajanja i drugih izvanrednih događaja kada zemaljska infrastruktura prestane raditi.

Europska raspodjela frekvencija otvara novo tržište

Važnost ove inicijative proizlazi iz regulatornih promjena koje priprema Europska komisija. Postojeća prava korištenja frekvencija za mobilne satelitske usluge u pojasu od 2 GHz istječu u svibnju 2027. godine, a Komisija je predložila novi europski postupak odabira i autorizacije pružatelja takvih usluga. Riječ je o frekvencijama od 1980 do 2010 MHz za komunikaciju prema satelitu te od 2170 do 2200 MHz za komunikaciju prema Zemlji.

Trenutačna prava korištenja tog spektra povezana su s kompanijama Viasat i EchoStar, koje su naslijedile položaj operatora odabranih u europskom postupku 2009. godine. Nova regulativa trebala bi omogućiti učinkovitiju uporabu frekvencija i razvoj usluga koje su u vrijeme prvotne dodjele bile tehnološki znatno ograničenije. Posebno se pritom ističe izravno povezivanje standardnih mobilnih uređaja sa satelitima te mogućnost stvaranja jedinstvenog tržišta satelitskih mobilnih usluga na razini Europske unije.

Predloženi model treba zamijeniti dio dosadašnje regulatorne rascjepkanosti, u kojoj su se uvjeti autorizacije i provedbe razlikovali među državama članicama. Za satelitske operatore koji žele pokrivati cijelu Europu takve razlike predstavljaju dodatne troškove i složenije usklađivanje poslovanja, dok bi jedinstveniji regulatorni okvir mogao ubrzati razvoj prekograničnih usluga.

Istodobno, Europska komisija nastoji povezati gospodarske ciljeve s pitanjima sigurnosti, otpornosti i tehnološke suverenosti. Dodjela frekvencija tako više nije isključivo pitanje tržišnog natjecanja, nego i odluka o tome tko će upravljati komunikacijskom infrastrukturom koja može biti važna za hitne službe, državne institucije, promet, energetiku i obranu.

Starlink i AST SpaceMobile mijenjaju odnose na tržištu

Ulazak Deutsche Telekoma, Orangea, Telefónice i Vodafonea u zajedničku inicijativu događa se u vrijeme ubrzanog razvoja konkurentskih satelitskih sustava. Najveći pritisak na tradicionalne telekomunikacijske operatore dolazi od SpaceX-ova Starlinka, koji uz satelitski širokopojasni pristup razvija usluge izravnog povezivanja mobilnih telefona sa satelitima.

Starlinkov pristup temelji se na vlastitoj satelitskoj konstelaciji i suradnji s mobilnim operatorima, pri čemu se satelitski kapacitet koristi kao proširenje postojećih mobilnih mreža. Time SpaceX postupno prelazi iz segmenta satelitskog pristupa internetu u tržište mobilnih komunikacija, na kojem operatori tradicionalno kontroliraju frekvencije, korisničke odnose, naplatu i pristup mreži.

Drugi važan konkurent je američki AST SpaceMobile, koji razvija satelite namijenjene povezivanju standardnih pametnih telefona putem mobilnih tehnologija. Njegova se strategija temelji na suradnji s postojećim telekomunikacijskim operatorima, pri čemu satelitska mreža nadopunjuje njihove zemaljske mreže, umjesto da ih zamjenjuje.

Posebno je zanimljivo što Vodafone već surađuje s AST SpaceMobileom kroz zajedničku kompaniju Satellite Connect Europe, sa sjedištem u Luksemburgu. Ta je kompanija uspostavljena kao pružatelj satelitske povezivosti namijenjen europskim mobilnim operatorima, s naglaskom na otvoreni veleprodajni pristup i upravljanje dijelom zemaljske infrastrukture iz Europe. Projekt predviđa i razvoj pet europskih zemaljskih postaja kako bi se povezivanje satelita s mobilnim mrežama moglo provoditi u skladu s europskim regulatornim zahtjevima.

Orange je također uspostavio suradnju s AST SpaceMobileom i Satellite Connect Europeom, uz planirane demonstracije satelitskih glasovnih poziva, SMS poruka i podatkovne komunikacije u Rumunjskoj tijekom druge polovice 2026. godine. Time se pokazuje da nova inicijativa četiriju velikih operatora ne nastaje kao zamjena za postojeća partnerstva, nego kao mogući dodatni zajednički model pristupa frekvencijama i satelitskim kapacitetima.

Upravo zato potpisnici naglašavaju da njihov dogovor ne poništava ranije sklopljene sporazume sa satelitskim kompanijama. Europsko tržište moglo bi se razvijati kroz nekoliko paralelnih modela, od izravnih partnerstava pojedinih operatora sa satelitskim kompanijama do zajedničkih platformi koje satelitsku infrastrukturu nude većem broju telekomunikacijskih pružatelja usluga.

Dodatnu složenost tržišnih odnosa pokazuje i činjenica da Deutsche Telekom već ima dogovor sa Starlinkom o satelitskom povezivanju mobilnih uređaja na deset europskih tržišta, uključujući Njemačku, uz planirano uvođenje usluge najkasnije početkom 2028. godine. Deutsche Telekom tako istodobno razvija suradnju s jednim od najvažnijih američkih satelitskih operatora i sudjeluje u inicijativi čiji je cilj povećati europsku kontrolu nad satelitskom komunikacijskom infrastrukturom.

Sličnu strategiju ima Telefónica, koja osim suradnje sa Satellite Connect Europeom testira satelitsku komunikaciju s europskom kompanijom OQ Technology. Njihov projekt uključuje dvosmjernu razmjenu poruka i mogućnosti glasovne komunikacije preko satelita, pri čemu se provjerava povezivanje s postojećim mobilnim uređajima. OQ Technology nastoji izgraditi vlastitu poziciju na europskom tržištu satelitskih komunikacija, koje zasad tehnološki i komercijalno snažno oblikuju američki operatori.

Satelitska infrastruktura ostaje kod tehnološkog partnera

Četiri europske telekomunikacijske grupacije ne namjeravaju samostalno financirati i graditi satelitsku konstelaciju. Prema predviđenom modelu, njihova bi odgovornost bila uspostava ključne zemaljske mrežne infrastrukture, koordinacijskih sustava i nadzornih funkcija smještenih u Europi, dok bi satelite i potrebne kapacitete osiguravao partner koji još nije odabran.

Takva podjela ulaganja omogućila bi telekomunikacijskim operatorima razvoj usluge bez preuzimanja svih troškova proizvodnje, lansiranja, održavanja i zamjene satelita. Istodobno bi zadržali važnu ulogu u upravljanju korisničkim uslugama i njihovoj integraciji u postojeće mobilne mreže.

U poslovnom smislu riječ je o modelu u kojem satelitska povezivost postaje dodatni mrežni kapacitet koji operator može uključiti u svoju ponudu. To otvara mogućnost razvoja novih maloprodajnih i veleprodajnih usluga, ali i dodatne konkurencije između različitih satelitskih sustava koji se natječu za suradnju s telekomunikacijskim operatorima.

Za korisnike je pritom važna razlika između satelitskog širokopojasnog interneta, kakav Starlink već pruža putem posebnih terminala, i usluga Direct-to-Device, koje ciljaju na izravnu komunikaciju sa standardnim mobilnim uređajima. Prijenos poruka, glasovni pozivi i širokopojasni pristup ne zahtijevaju jednake satelitske kapacitete, a stvarne mogućnosti pojedinih sustava ovise o frekvencijama, konstrukciji satelita, dostupnom kapacitetu i karakteristikama uređaja.

Satelitska komunikacija zbog toga nije potpuna zamjena za zemaljske 4G i 5G mreže. Ograničenja kapaciteta, zahtjevi za vidljivošću neba i složenost ostvarivanja veze unutar zgrada znače da će njezina glavna uloga, barem u početnom razdoblju šire komercijalne primjene, biti proširenje pokrivenosti i povećanje otpornosti postojećih mobilnih mreža.

Europska kontrola nad kritičnim komunikacijama

Inicijativa četiriju operatora uklapa se u šire europske napore za smanjivanje ovisnosti o infrastrukturi i tehnologijama koje su pod kontrolom kompanija izvan Europske unije. U satelitskom sektoru posebno je važan razvoj europskog programa IRIS², namijenjenog sigurnoj satelitskoj povezivosti i komunikacijskim potrebama državnih institucija te drugih korisnika kojima je nužna visoka razina pouzdanosti.

Ipak, IRIS² i najavljena inicijativa telekomunikacijskih operatora nisu isti projekt. Dok je IRIS² usmjeren na širu infrastrukturu sigurne europske satelitske komunikacije, dogovor Deutsche Telekoma, Orangea, Telefónice i Vodafonea prvenstveno se odnosi na frekvencije za mobilne satelitske usluge i njihovu integraciju s komercijalnim mobilnim mrežama.

Za europsko tržište važna je i činjenica da zajednički nastup velikih operatora može povećati njihovu pregovaračku snagu prema proizvođačima satelita i pružateljima satelitskih kapaciteta. No predloženi otvoreni pristup morat će istodobno osigurati da manje telekomunikacijske kompanije ne budu stavljene u nepovoljniji tržišni položaj.

U Hrvatskoj bi razvoj takvih usluga mogao biti važan za pokrivanje udaljenih i slabije naseljenih područja, planinskih predjela, otoka i pomorskih područja, gdje je kontinuirana dostupnost zemaljske mobilne infrastrukture složenija i skuplja. Budući da je Hrvatski Telekom dio Deutsche Telekom grupe, europska inicijativa otvara mogućnost da se u budućnosti takva povezivost uključi i u ponudu domaćih operatora. Međutim, zasad nisu objavljeni konkretni planovi komercijalnog uvođenja tih usluga u Hrvatskoj u sklopu novog projekta.

Sljedeći važni koraci bit će konačno oblikovanje europskog regulatornog postupka dodjele frekvencija, odluka četiriju operatora o zajedničkom nastupu te izbor satelitskog partnera. Tek nakon toga bit će jasnije kakav će biti njihov odnos s postojećim projektima Starlinka, AST SpaceMobilea i drugih satelitskih operatora, kolika će ulaganja biti potrebna i kada bi se usluge mogle pojaviti na tržištu.

Za europske telekomunikacijske kompanije pritom nije riječ samo o uklanjanju preostalih područja bez mobilnog signala. Satelitska povezivost postaje dio buduće arhitekture mobilnih mreža, a raspodjela frekvencija i kontrola nad zemaljskom infrastrukturom odredit će koliko će prostora u tom segmentu imati tradicionalni operatori, a koliko kompanije koje posjeduju satelitske konstelacije.