CADA: Europa gradi svoj AI i cloud temelj

CADA je zamišljen kao odgovor na dvojaki izazov: ubrzano širenje gigatvornica umjetne inteligencije i podatkovnih centara s jedne strane te rastuću zabrinutost da Europa previše ovisi o infrastrukturnim i cloud kapacitetima nekoliko američkih i azijskih kompanija s druge. Europska komisija je u svojem programu rada za 2026. najavila CADA kao središnji element „paketa tehnološke suverenosti“, uz zakonodavne prijedloge za novi akt o čipovima i dodatne inicijative vezane uz otvoreni kôd. Cilj je da se kroz kombinaciju ulaganja, regulative i koordiniranih javnih nabava osigura da Europa ima vlastitu, energetski učinkovitu i sigurnosno pouzdanu infrastrukturu za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, bez zatvaranja tržišta za međunarodne partnere ali s jasnim zahtjevima za zaštitu podataka i kontrolu nad kritičnim sustavima.

Strukturno, CADA se fokusira na tri ključne osi: istraživanje i inovacije, kapacitet i autonomiju. U području istraživanja i inovacija primarni je naglasak na sljedećoj generaciji cloud i AI tehnologija – od „frontier AI“ modela, preko industrijske AI u proizvodnji, do tzv. „physical AI“ koja kombinira algoritme s robotikom i hardverom. Komponenta inovacija uključuje i „grand challenges“, natječaje osmišljene da potaknu ambiciozne istraživačke projekte te mrežu centara za iskustvo i ubrzanje (Experience and Acceleration Centres) koji bi trebali skratiti put od istraživanja do primjene u ključnim industrijskim sektorima i javnoj upravi. Druga os, kapacitet, odnosi se na ubrzavanje izgradnje podatkovnih centara diljem EU-a, uz pojednostavljenje dozvola i fokus na objekte koji podržavaju funkcije javnog sektora i strateških industrija. Treća os, autonomija, uvodi zajednički okvir za procjenu suvereniteta cloud i AI usluga, uz mehanizme koji javnim tijelima i operatorima kritične infrastrukture daju instrumente da prije odabira pružatelja procijene rizik ovisnosti o trećim zemljama.

Jedan od najambicioznijih ciljeva CADA-e je plan da se kapacitet europskih podatkovnih centara najmanje utrostruči u razdoblju od pet do sedam godina. To nije samo brojčani zadatak, nego i infrastrukturni i energetski izazov: zakonodavni prijedlog predviđa drastično pojednostavljivanje i ubrzanje postupaka izdavanja dozvola, istodobno zahtijevajući da novi objekti budu energetski učinkoviti, integrirani s lokalnim energetskim mrežama i sposobni za oporabu viška topline. U praksi, to znači da će razvoj podatkovnih centara u EU sve više ovisiti o suradnji između tehnoloških tvrtki, energetskih kompanija, lokalnih vlasti i nacionalnih regulatora. Projekti poput norveškog AI gigacentra Stargate Norway, koji kombinira stotine megavata računalnog kapaciteta s obnovljivim izvorima i oporabom topline, jasno pokazuju smjer u kojem regulator vidi održivu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.

Ključna novost CADA-e za cloud i AI tržište je uvođenje jedinstvenog okvira suvereniteta, koji klasificira pružatelje usluga u nekoliko razina ovisno o tome gdje se podaci obrađuju, tko kontrolira infrastrukturu i kolika je izloženost utjecaju trećih zemalja. U nacrtu se spominju četiri razine: od one u kojoj se podaci obrađuju isključivo na infrastrukturi unutar EU, do najviše razine koja traži dalekosežnu kontrolu, transparentnost i zaštitu od političkog i pravnog utjecaja izvan Unije. Javni naručitelji i operatori kritične infrastrukture – u bankarstvu, energetici, zdravstvu, obrani i drugim osjetljivim područjima – morat će prije sklapanja ugovora provesti procjenu suvereniteta i dodijeliti usluzi odgovarajuću razinu, pri čemu osjetljiviji podaci i procesi zahtijevaju više razine zaštite. Ta procjena ne zamjenjuje tehničku analizu sigurnosti, nego je dopunjuje, uvodeći geopolitičku i pravnu dimenziju u odluke o cloud i AI uslugama.

Za američke i druge globalne pružatelje clouda, CADA ne znači automatsko isključenje, ali postavlja prag kojeg je teško ignorirati. U javnom sektoru i kritičnim industrijama bit će sve teže dobiti poslove ako struktura vlasništva, nadzora i upravljanja infrastrukturom ne zadovoljava tražene razine suvereniteta. Istodobno, europskim tvrtkama koje se bave cloudom, podatkovnim centrima i AI uslugama otvara se prostor da se pozicioniraju kao „suvereni pružatelji“ – bilo kroz modele u kojima kontroliraju infrastrukturu unutar EU, bilo kroz partnerske odnose u kojima preuzimaju ulogu nositelja rizika i odgovornosti prema regulatoru. U financijskom smislu, očekuje se da će kombinacija CADA-e, novog akta o čipovima i drugih mjera tehnološke suverenosti mobilizirati milijarde eura investicija u podatkovne centre, AI infrastrukturu i prateće energetske mreže.

Za Hrvatsku i regionalne aktere, CADA ima nekoliko izravnih posljedica. Prvo, nacionalne strategije za primjenu umjetne inteligencije i razvoj podatkovnih centara morat će se uskladiti s europskim ciljevima i kriterijima, što znači da će se prilikom planiranja novih DC projekata uzimati u obzir ne samo lokalne potrebe, nego i doprinos ukupnom kapacitetu i suverenitetu EU. Drugo, javni sektor će u budućim natječajima za cloud i AI usluge morati primjenjivati zajednički okvir za procjenu suvereniteta, što će utjecati na izbor između globalnih i domaćih pružatelja – naročito u sektorima poput zdravstva, energetike i javne uprave. Treće, domaći podatkovni centri i cloud kompanije suočit će se s izazovom da svoje modele poslovanja prilagode novim zahtjevima za energetsku učinkovitost, oporabu topline, transparentnost i sigurnost, ali i s prilikom da se uključe u paneuropske investicijske i istraživačke programe. Kako se CADA bude implementirao kroz nacionalne politike i javne nabave, sposobnost hrvatskih ICT tvrtki da se pozicioniraju kao partneri za suvereni cloud, AI infrastrukturu i usklađene podatkovne centre postat će jedan od ključnih faktora njihove konkurentnosti u sljedećem desetljeću.