Business Day u znaku pitanja kako uz AI doći do poslovne vrijednosti

Više od 2000 poslovnih lidera i IT stručnjaka iz regije okupilo se prvog dana 31. NT konferencije u Portorožu, na kojem je jedna od glavnih tema bila primjena umjetne inteligencije u poslovanju. U sklopu Business Daya raspravljalo se o tome kako AI iz faze eksperimentiranja pretvoriti u tehnologiju koja donosi mjerljive poslovne rezultate te kako pritom zadržati ulogu ljudskog iskustva, znanja i prosudbe.

Švedski novinar i autor Andreas Ekström u svom je predavanju umjetnoj inteligenciji suprotstavio pojam "organske inteligencije". Upozorio je da se nove tehnologije često procjenjuju prebrzo te naglasio da tehnologija nije neutralna jer umjetna inteligencija nema vlastitu etiku, nego djeluje prema uputama ljudi koji je stvaraju i koriste. Kao veći razlog za zabrinutost izdvojio je koncentraciju moći kod ljudi i organizacija koje upravljaju tehnologijom.

Poslovnim čelnicima preporučio je da primjenu umjetne inteligencije počnu na rutinskim poslovima te da taj proces ne prepuste samo mlađim zaposlenicima zainteresiranima za tehnologiju, nego da u njega uključe i najiskusnije ljude u organizaciji.

O prelasku s eksperimentiranja na širu primjenu umjetne inteligencije govorio je i Charles Calestroupat, potpredsjednik Microsofta za Južnu Europu. Ocijenio je da poslovna vrijednost AI-ja ne proizlazi samo iz tehnologije, nego iz njezina povezivanja s ljudskim znanjem i prosudbom te sposobnosti organizacija da se prilagođavaju promjenama.

Na panelu posvećenom povratu ulaganja u umjetnu inteligenciju sudjelovali su predstavnici Microsofta, Satori Analyticsa, Gen-I-ja i BizIT-a. U raspravi je istaknuto da dio tvrtki još eksperimentira s AI-jem, dok ga druge već koriste za promjenu poslovnih procesa. Kao primjer navedena je Microsoftova korisnička podrška, u kojoj se, prema iznesenim podacima, 31 posto slučajeva sada rješava već pri prvom pozivu.

George Georgiopoulos iz Satori Analyticsa kao tri kriterija za procjenu AI projekata izdvojio je mjerljivu poslovnu vrijednost, vrijeme potrebno za njezino ostvarivanje te spremnost podataka, tehnologije i zaposlenika. David Rozman iz BizIT-a upozorio je da tvrtke često poistovjećuju uvođenje AI alata sa stvaranjem poslovne vrijednosti te da bi umjesto pitanja gdje primijeniti umjetnu inteligenciju trebalo utvrditi na kojim poslovima zaposlenici gube najviše vremena. David Vidmar iz Gen-I-ja istaknuo je da samo omogućavanje pristupa AI alatima zaposlenicima nije dovoljno za njihovu stvarnu poslovnu primjenu.

O stanju u regiji razgovarali su predstavnici tehnološkog sektora iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Zaključili su da postoji razlika između raširene osobne uporabe AI alata i njihove stvarne integracije u poslovne procese.

Joško Mrndže, bivši direktor Googlea Adriatic, naveo je da je Hrvatska prema korištenju umjetne inteligencije ispod prosjeka Europske unije. Kao prepreke izdvojeni su nedostatak kapaciteta i financijskih sredstava te pitanja privatnosti i kibernetičke sigurnosti. Prema iznesenim podacima, tehnološke tvrtke i telekomunikacijski sektor napredniji su u primjeni AI-ja, dok među sektorima koji zaostaju spadaju turizam i proizvodnja.

Damir Dizdarević iz Logosofta pozvao se na istraživanje OECD-a za zapadni Balkan prema kojem je oko 50 posto tvrtki isprobalo umjetnu inteligenciju, ali ju je u poslovne procese uključilo tek osam posto. Miloš Đurković iz Amropa/Metadrivena naveo je primjer srpskih banaka koje AI već koriste pri otvaranju računa i odobravanju kredita.

Sudionici rasprave ocijenili su da glavni problem regije nije nedostatak znanja ili infrastrukture, nego ograničena konkretna primjena umjetne inteligencije u poslovanju. Kao mogućnosti za ubrzavanje tog procesa izdvojili su razmjenu iskustava iz sektora koji su već napravili veći pomak, poput bankarstva i tehnologije, te snažniju suradnju tvrtki i stručnjaka u regiji.