Broj 5G pretplata premašio tri milijarde, samostojeća arhitektura ulazi u širu primjenu

Broj korisnika pete generacije mobilnih mreža premašio je tri milijarde, a sve veći dio njih ima pristup samostojećoj, takozvanoj standalone arhitekturi. Podatak donosi posljednje izdanje Ericssonova izvješća o mobilnosti, koje prati stanje globalnog mobilnog ekosustava i sve više uvažava utjecaj umjetne inteligencije na promet i razvoj mreža. Prema izvješću, broj 5G pretplata dosegnuo je 3,1 milijardu nakon što je u prvom tromjesečju 2026. dodano 162 milijuna novih korisnika.

Tempo rasta blizak je razinama iz prethodne godine, kada su tromjesečna povećanja iznosila nekoliko stotina milijuna pretplata. Time peta generacija ostaje najbrže prihvaćana mobilna tehnologija u povijesti, no fokus se postupno premješta s pukog broja korisnika prema kvaliteti usluge i mogućnostima koje donosi samostojeća jezgrena mreža. Standalone arhitektura, za razliku od ranijih izvedbi oslonjenih na postojeću 4G jezgru, omogućuje niže kašnjenje, izdvajanje mrežnih segmenata za posebne namjene te napredne usluge za poslovne korisnike.

Prelazak na samostojeću jezgru dugo je bio spora točka razvoja pete generacije. Mnogi operatori isprva su 5G nadogradili na postojeću infrastrukturu, čime su korisnici dobili veće brzine, ali ne i puni skup mogućnosti koje tehnologija obećava. Ericssonovo izvješće sada bilježi da samostojeća izvedba ulazi u širu primjenu, što otvara prostor za usluge poput izdvojenih mrežnih segmenata za industriju, privatnih mreža i naprednih komunikacijskih funkcija ugrađenih u mrežu.

Izvješće povezuje razvoj mreža i s usponom umjetne inteligencije. Rast prometa potaknut novim primjenama, uključujući generativne alate i obradu na rubu mreže, mijenja zahtjeve prema kapacitetu i raspodjeli resursa. Istodobno, dio struke upozorava da telekom industrija raspolaže znatnim viškom kapaciteta, pa pitanje nije samo izgradnja novih mreža, nego pronalazak primjena koje će opravdati uložena sredstva i otvoriti nove izvore prihoda.

Za europsko tržište, gdje je uvođenje pete generacije na pojedinim područjima zaostajalo za očekivanjima, prelazak na samostojeću arhitekturu ključan je korak prema monetizaciji. Operatori traže načine da od ulaganja u mreže ostvare povrat kroz poslovne usluge, mrežne programske sučelja i rješenja za sigurnost i sprječavanje prijevara. Hrvatsko i regionalno tržište prate taj smjer, pri čemu su privatne mreže za industriju i logistiku prepoznate kao područje s mjerljivom poslovnom vrijednošću.

Vrijedi razlikovati izvor podatka od njegovih interpretacija. Brojke o broju pretplata i rastu dolaze iz Ericssonova izvješća, dokumenta proizvođača mrežne opreme koji ima i poslovni interes za pozitivnu sliku razvoja pete generacije. To ne umanjuje vrijednost podataka, ali traži opreznost pri tumačenju ocjena o tempu prelaska na samostojeću arhitekturu, koje se temelje na procjenama i mogu varirati ovisno o metodologiji i definiciji pojmova.

Neovisno o tome, smjer razvoja je nedvojben. Tržište se pomiče od mjerenja uspjeha brojem korisnika prema sposobnosti mreže da ponudi diferencirane usluge. Za operatore koji su uložili znatna sredstva u spektar i opremu, sljedeće razdoblje bit će test sposobnosti da tehnička unapređenja pretvore u prihod. Upravo o tome ovisi hoće li peta generacija u konačnoj ocjeni biti zapamćena kao isplativo ulaganje ili kao tehnologija čiji su troškovi nadmašili koristi.

Iako brojke pokazuju zreo razvoj, izazov ostaje pretvaranje tehničkih mogućnosti u stvarne usluge koje korisnici prepoznaju i plaćaju. Tri milijarde pretplata potvrda su raširenosti tehnologije, no sljedeća faza ovisi o tome hoće li samostojeća arhitektura donijeti primjene koje pravdaju desetljeće ulaganja. Za operatore to znači zaokret od širenja pokrivenosti prema stvaranju usluga s dodanom vrijednošću, posebno u segmentu poslovnih korisnika.