Biti software developer je in

Programiranje i razvoj softvera postali su izbor mnogih kroz 2020., ponajviše jer je pandemija koronavirusa pokazala koliko su neki poslovi krhki, dok su istovremeno neki dobili dodatni značaj i čini se da bi ga mogli imati još jedno poduže vrijeme.

Upravo zato se traže nove prilike, a da bi ih se "ugrabilo" što prije i uz što manje muke, ljudi su počeli ulagati u sebe te upisivali razne tečajeve i predavanja kako bi usavršili znanje ili se općenito upoznali s onime što sad praktički svaka uspješna kompanija traži.

Naime, kako bi se jasnije vidjela situacija, Red Hat je proveo istraživanje u kojem je sudjelovalo 31.100 odraslih osoba. I njih 51 posto tvrdi da je steklo neku novu vještinu otkako traje pandemija, što je podosta ohrabrujuć podatak i potvrđuje da su ljudi skloni prilagodbama, kad su one potrebne. Pritom je kodiranje bila najpopularnija vještina.

Kad se sudionike istraživanja upitalo o motivacijama za usavršavanje i(li) učenje vještina, 30 posto ih je kazalo da se na tako nešto odlučilo zbog želje za promjenom karijere, zbog želje za pronalaskom novog zaposlenja, stabilnosti i sigurnosti.

Velika većina pritom nije imala osnovno znanje, ali se hrabro upustila u učenje novih vještina. Konkretnije, 79 posto ispitanih nije radilo u tehnološkom sektoru, a 71 posto nije imalo diplomu iz nekog od STEM (prirodne znanosti, informatika​, inženjerstvo i matematika) područja.

Što se pak tiče novih kodera, 49 posto ih je radilo puno radno vrijeme u poslu koji iziskuje tu vještinu, 11 posto ih je bilo nezaposleno, a deset posto radilo je honorano. Već to pokazuje koliko ljudi je spremno promijenilo navike i u trenucima potrebe napravilo potpuni zaokret u životu.

Nije lako naučiti takve stvari iz temelja, što dodatno daje na značaju onima koji su to uspjeli i započeli nove karijere.