Bez digitalne sigurnosti nema ni stvarne financijske pismenosti

Day 0, poseban program u sklopu Money Motiona, pokazao je koliko je tema financijske pismenosti danas neraskidivo povezana s digitalnom sigurnošću. Kroz niz razgovora i panel rasprava okupljeni stručnjaci jasno su poručili da upravljanje osobnim financijama u suvremenom okruženju više nije moguće promatrati odvojeno od tehnologije, internetskih prijevara i sve složenijih digitalnih rizika.

Program je otvorio pitanje kako se financijska pismenost danas mora promatrati znatno šire nego prije. Više nije riječ samo o osnovnom razumijevanju štednje, ulaganja i trošenja, nego i o sposobnosti građana da prepoznaju prijevare, zaštite vlastite podatke i razumiju alate koji im mogu pomoći u donošenju sigurnijih financijskih odluka. Upravo je taj spoj financijskog znanja i digitalne otpornosti bio središnja nit cijelog događanja.

Na početku je naglašena važnost povezivanja različitih sektora i otvaranja prostora u kojem financijska pismenost može postati tema šireg društvenog interesa. Istaknuto je kako takve teme više nisu rezervirane samo za financijske institucije i poslovnu zajednicu, nego su izravno povezane sa svakodnevicom građana, njihovom sigurnošću i sposobnošću da se snađu u sve složenijem digitalnom okruženju.

Velik dio rasprave bio je posvećen financijskoj sigurnosti, s posebnim naglaskom na zaštitu od prijevara i manipulacija. Jana Novina Cukrov, direktorica Plaćanja u Zagrebačkoj banci, upozorila je da najveći rizik danas često nije tehnološka ranjivost sustava, nego ljudski faktor. Naglasila je da prevaranti sve češće pokušavaju navesti korisnike da sami predaju osjetljive podatke ili pošalju novac, koristeći phishing, socijalni inženjering i sve uvjerljivije oblike digitalne manipulacije.

Posebno je upozorila da se i na hrvatskom tržištu već koriste alati umjetne inteligencije za deepfake prijevare, čime prevare postaju još uvjerljivije i opasnije. Prevaranti se lažno predstavljaju kao prijatelji, članovi obitelji, policija, brokeri, dostavne službe ili trgovci, a pritom koriste lažne poruke, poveznice i vrlo uvjerljive kopije internetskih trgovina. Kao odgovor na rast takvih prijetnji, Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju „ZABAci oko na prijevare“, s ciljem dodatnog podizanja svijesti građana.

U raspravi je istaknuto i da građani ipak imaju na raspolaganju niz jednostavnih i učinkovitih alata za zaštitu. Među njima su oprez pri dijeljenju podataka s kartica, plaćanje isključivo na provjerenim mjestima, korištenje virtualnih jednokratnih kartica za internetsku kupnju te mogućnost trenutačne blokade kartice u aplikaciji. Zanimljivo je i upozorenje da se alati umjetne inteligencije mogu koristiti ne samo kao prijetnja, nego i kao pomoć u provjeri sumnjivih situacija i iskustava drugih korisnika.

Mario Cicvarić, direktor Zaštite osoba i imovine u Zagrebačkoj banci, dodatno je naglasio važnost prepoznavanja sumnjivih obrazaca ponašanja i komunikacije. Upozorio je i na opasnost da prevareni korisnici, nesvjesno ili iz neznanja, postanu dio prijevarnih lanaca kao takozvane financijske mule. Njegova je ključna poruka bila jednostavna i izravna: građani moraju ostati sumnjičavi, a svaku sumnjivu situaciju odmah prijaviti banci i policiji.

Tema novih tehnologija u financijama otvorena je i kroz pogled na blockchain i kriptoimovinu. Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina, istaknuo je kako kripto više nije rubna ili futuristička tema, nego dio stvarnosti koju sve ozbiljnije prihvaćaju najveće svjetske financijske institucije i investicijski fondovi. Prema njegovim riječima, blockchain rješenja omogućuju brže i jeftinije transakcije, a europske banke već intenzivno rade na vlastitim stablecoin projektima.

Važan dio programa bio je posvećen i dugoročnom investiranju te odgovornom upravljanju osobnim financijama. Maja Bešević Vlajo, predsjednica Uprave ZB Investa, naglasila je da je vrijeme jedan od najvažnijih saveznika svakog ulagatelja jer raniji početak ulaganja donosi snažniji učinak akumulacije prinosa. Marko Bogdan dodatno je istaknuo kako emocijama ne bi smjelo biti mjesta u investiranju te da je najvažnije što ranije razviti disciplinu i naviku ulaganja, već od prvih prihoda.

Snažan doprinos raspravi donijela su i osobna iskustva govornika izvan uskog financijskog sektora. Bivši sportaš Damjan Rudež otvoreno je govorio o vlastitim financijskim pogreškama i gubicima, naglasivši koliko je važno na vrijeme prepustiti upravljanje novcem stručnjacima. Posebno je istaknuo potrebu da se i u Hrvatskoj snažnije razvije praksa financijskog obrazovanja sportaša, po uzoru na sustave koji postoje u profesionalnim ligama poput NBA-a.

Na važnost financijske pismenosti za startup zajednicu upozorio je i Izet Ždralović, partner fonda Silicon Gardens. Naglasio je da osnivači od samog početka moraju razumjeti kako funkcioniraju investicije, ugovori i upravljanje kapitalom, jer se poslovanje ne može graditi samo na dobroj ideji i povjerenju. Njegova poruka bila je jasna: sreća može pomoći, ali ozbiljan poduzetnički put traži razumijevanje financijskih mehanizama od prvog dana.

Dio rasprave otvorio je i pitanje gejmifikacije financija te načina na koji suvremene aplikacije i digitalne platforme oblikuju odnos korisnika prema novcu. Upozoreno je da financije sve češće postaju pojednostavljene, ubrzane i predstavljene kroz logiku igre, što može biti privlačno, ali i opasno ako građani pritom izgube iz vida stvarne rizike. Katarina Đulić, viša savjetnica i stručnjakinja za javne politike, posebno je istaknula da je ono što u financijama djeluje dosadno često upravo najsigurnije, zbog čega bi i takve teme morale postati dio svakodnevnog javnog razgovora.

Zaključak programa bio je snažan i jasan: financijska pismenost danas više nije samo korisna životna vještina, nego postaje novi oblik socijalne zaštite. U svijetu u kojem su posebno ranjivi mladi, umirovljenici i žene, sposobnost razumijevanja financijskih proizvoda, digitalnih alata i prijevarnih obrazaca postaje pitanje osobne sigurnosti i društvene otpornosti. Upravo zato Day 0 nije bio samo uvod u veću konferenciju, nego važna poruka da društvo koje želi biti financijski pismeno najprije mora biti digitalno svjesno i sigurno.