Banka istražuje curenje 700 gigabajta

Indijska državna Bank of Baroda pokrenula je forenzičku istragu nakon što su se na dark webu pojavili podaci klijenata i interni dokumenti povezani s kompromitiranim računom e-pošte zaposlenika. Banka je 27. srpnja potvrdila neovlašten pristup „određenim podacima“, navodeći da je poduzela početne mjere ograničavanja incidenta i uključila nadležna tijela.

Istraživač Srikanth L, osnivač organizacije Cashless Consumer, procijenio je prema metapodacima da oglašeni paket sadrži više od 700 gigabajta. Među datotekama je pronašao podatke o klijentima, identifikacijske dokumente, kreditnu dokumentaciju i interne revizijske zapise. Točan broj pogođenih osoba još nije poznat.

Banka tvrdi da njezini jezgreni bankarski sustavi nisu bili dostupni napadaču i da nastavljaju sigurno raditi. Ta ograda znači da nema potvrde o izmjeni salda ili izravnom prodoru u sustav koji knjiži transakcije, ali ne umanjuje osjetljivost dokumenata koji se mogu koristiti za krađu identiteta, ciljane prijevare i lažne zahtjeve za kredit.

Kompromitacija poslovne e-pošte može nastati krađom lozinke, phishingom, ponovnom uporabom vjerodajnica ili krađom aktivne sesije. Kada račun pripada zaposleniku koji razmjenjuje privitke s klijentima i internim odjelima, napadač ne mora probiti glavnu bazu. Dovoljno je pretražiti poštanski sandučić, povezanu pohranu i arhive.

Objavljeni sadržaj na dark webu pojavio se u subotu navečer, prema Reutersovu izvoru. Veličina paketa i popis datoteka dolaze od istraživačke analize, a ne od završnog bankina nalaza. Zbog toga nije opravdano tvrdnju o količini pretvoriti u službeni opseg incidenta dok se ne utvrdi što je autentično, novo i stvarno izneseno iz sustava.

Forenzičari moraju rekonstruirati vrijeme prve prijave, IP adrese, korištene aplikacije, pravila prosljeđivanja i preuzimanja velikih količina podataka. Posebno je važno provjeriti je li napadač iz e-pošte prešao u SharePoint, mrežne mape ili aplikacije dostupne jedinstvenom prijavom. Tek takva analiza može odrediti stvarni doseg kompromitacije.

Za klijente je rizik dugoročan. Identifikacijski i kreditni dokumenti ne mogu se jednostavno promijeniti poput lozinke. Napadači ih mogu povezati s telefonskim brojevima i podacima o računu te se predstavljati kao banka, regulator ili servis za naplatu. Uvjerljiva prijevara često koristi stvarne detalje ugovora kako bi žrtvu navela na jednokratnu autorizaciju.

Bank of Baroda mora utvrditi koje su osobe pogođene i poslati im obavijest s konkretnim vrstama izloženih podataka. Općenito upozorenje na phishing nije dovoljno ako su procurili potpisi, brojevi dokumenata ili kreditni spisi. Različiti tipovi podataka traže različite mjere, od pojačanog praćenja računa do zamjene identifikacijskih isprava.

Indijski regulator banaka Reserve Bank of India i nacionalni CERT-In nisu odmah odgovorili Reutersu. Njihova uključenost bit će važna zbog obveza prijave, minimalnih sigurnosnih kontrola i koordinacije s drugim bankama. Ako napadači iste dokumente koriste za otvaranje računa ili dobivanje kredita, posljedice prelaze granice jedne institucije.