Azija i Europa jačaju, Wall Street prekida niz

Svjetska su tržišta dionica 5. svibnja 2025. pokazala mješovite trendove. Azijski indeksi uglavnom su ojačali, europske burze nastavile su višednevni uzlazni niz, dok je Wall Street zabilježio pad nakon rekordnog niza rasta. Tehnološke dionice ponovno su se našle pod pritiskom – volatilne zbog neizvjesnosti oko trgovinskog rata i drugih makroekonomskih čimbenika – a cijene nafte potonule su na višegodišnji minimum uslijed najava većeg izvoza. Neizvjesnost oko carinskih mjera i daljnjeg tijeka trgovinskog sukoba SAD-a i Kine narušava povjerenje ulagača, koji istovremeno prate signale središnjih banaka i makroekonomske pokazatelje. U nastavku slijedi detaljna analiza kretanja indeksa po regijama te pregled ključnih faktora koji su oblikovali tržišta toga dana.

Azijske burze zabilježile su uglavnom pozitivne pomake, premda je trgovanje bilo suzdržano zbog praznika u nekim zemljama. MSCI Asia-Pacific indeks (izvan Japana) porastao je za oko 0,2 posto, što ukazuje na blagi optimizam u regiji. U Tokiju se nije trgovalo zbog praznika (Zlatni tjedan), pa Nikkei 225 nije bilježio promjenu. Time je nakratko prekinut sedmodnevni niz rasta Nikkeija – najduži od 2023. – ostvaren prije praznika, koji je bio potaknut optimizmom oko trgovinskih pregovora i slabljenjem jena.

Kina je također bila u prazničnom raspoloženju; burze u Šangaju i Shenzhenu bile su zatvorene zbog produženog odmora povodom Praznika rada. Ipak, raspoloženje ulagača ostalo je relativno pozitivno. Kontinentalna Kina pripremala se za nastavak trgovanja nakon petodnevne stanke, a blue-chip indeks CSI300 (najvažnije kineske dionice) trebao se vratiti u fokus. Hongkonška tržišta, koja su ranije bila zatvorena samo krajem prethodnog tjedna, otvorila su se u ponedjeljak s rastom – indeks Hang Seng ojačao je za oko 0,7 posto, dosegnuvši najvišu razinu u proteklih mjesec dana. Ovaj skok predvodile su tehnološke i potrošačke dionice, a ulagače je ohrabrila nada u ublažavanje trgovinskih tenzija između Washingtona i Pekinga. Primjerice, proizvođači električnih vozila i tehnološke kompanije u Hong Kongu zabilježili su dobitke kako su vijesti o mogućem napretku u trgovinskim pregovorima podigle sentiment.

Šire gledano, investitori u Aziji bili su oprezno optimistični. Prošlotjedni signal iz Pekinga da Kina "evaluira" ponudu Washingtona za nastavak trgovinskih pregovora dao je nadu da bi se carinski rat mogao primiriti. Ipak, konkretnih detalja nije bilo, pa je tržište ostalo osjetljivo na svaki novi naslov iz medija. Stručnjaci upozoravaju da značajnije zatopljenje odnosa možda nije na vidiku u neposrednom roku. “Tržišta financija računaju na deeskalaciju trgovinskog rata, ali pravi dogovor dviju najvećih ekonomija mogao bi još biti daleko,” napominje Ankika Biswas iz Reutersa, pozivajući se na mišljenja analitičara. Takva su razmišljanja zadržala određenu dozu opreza u regiji unatoč nedavnim rastima.

Taj oprez vidio se i u Taiwanu, gdje je lokalno tržište ostalo gotovo nepromijenjeno, nakon burnih kretanja tečaja tajvanskog dolara prethodnih dana. Sve u svemu, azijski ulagači balansirali su između nade u trgovinski detant i svijesti o tome da je put do konačnog dogovora još nesiguran.

Europska tržišta nastavila su impresivan uspon. U ponedjeljak je paneuropski indeks STOXX Europe 600 blago porastao za 0,2 posto, ostvarivši deseti uzastopni dan rasta – najdulji takav niz od kolovoza 2021. Iako je porast bio skroman, dovoljno je doprinio održavanju pozitivnog trenda koji vlada na Starom kontinentu posljednjih tjedana. Njemački DAX skočio je za 1,3 posto, približivši se svom rekordnom maksimumu i zaključivši dan nadomak najviših razina u povijesti trgovanja. Sličan optimizam vladao je i na većini drugih europskih burzi – gotovo sve značajne nacionalne indekse obilježilo je zelenilo. Iznimka je bio francuski CAC 40, koji je blago oslabio za 0,5 posto nakon snažnih dobitaka prethodnih dana, dijelom zbog trgovanja u užem rasponu i uzimanja profita ulagača.

Londonska burza nije radila zbog blagdana (May Day Bank Holiday), pa FTSE 100 nije bilježio promjene. Promotrimo sektorski: na europskim burzama najbolje su prošle osiguravajuće kuće (indeks sektora osiguranja rastao je 1,1 posto), kao i nekretninski sektor (+0,8 posto), što sugerira da ulagači traže stabilne prinose u okruženju pojačane volatilnosti. Tome je pridonijela i vijest da je švicarska osiguravateljna grupacija postigla veliki preuzimajući dogovor u Poljskoj, što je podiglo cijene dionica u financijskom sektoru. Dodatni poticaj dao je aerosvemirski i obrambeni sektor, koji je ojačao preko 1 posto nakon što su investitori ocijenili pozitivnim nove narudžbe i državne ugovore.

S druge strane, europske energetske kompanije povukle su tržište blago naniže – energetski sektor STOXX 600 pao je oko 0,6 posto. Razlog je bio oštar pad cijena nafte koji je zahvatio globalna tržišta, što je spustilo i dionice naftnih giganata. Primjerice, dionice Royal Dutch Shella oslabile su gotovo 2 posto nakon medijskih napisa o potencijalnoj akviziciji rivala BP, ali i općenito zbog silaznog trenda cijena Brenta. Europski ulagači su, unatoč ovim mješovitim signalima, zadržali optimističan pogled na tržište. Ključni pokretač pozitivnog sentimenta bila je nada da se trgovinski spor između SAD-a i Kine smiruje.

“Čini se da tržišta ignoriraju stres zbog trgovinskih tenzija i pozicioniraju se za ključni trgovinski dogovor u idućim danima,” primijetila je Ipek Ozkardeskaya, viša analitičarka u Swissquote banci. Upozorila je doduše da nova iznenađenja – poput neuobičajene Trumpove najave 100 posto carine na uvezene filmove – unose dodatnu nesigurnost. Ta je neuobičajena mjera američkog predsjednika, objavljena u nedjelju, na europskim tržištima shvaćena više kao kuriozitet nego prijetnja; ulagači u Europi i dalje su računali da će dvije sile na koncu postići “fair deal”, kako je i sam Trump najavio kao svoj prioritet.

Istodobno, pažnja se dijelom preusmjerila i na središnje banke – investitori su iščekivali ishod sastanka Federalnih rezervi SAD-a kasnije tog tjedna, kao i nadolazeću odluku Bank of England, što je držalo dio trgovaca u stanju mirovanja. Unatoč blagoj strepnji, ankete pokazuju rast povjerenja ulagača u eurozoni; indeks Sentix investitorskog morala u svibnju se oporavio više nego što se očekivalo, nadoknadivši dio travanjskog pada uzrokovanog carinama. Iako je povjerenje i dalje krhko, europska su tržišta uspjela nastaviti uzlaznim putem, signalizirajući vjeru da će gospodarstva i kompanije zasad izdržati teret trgovinskih turbulencija bolje od prvotnih strahova.

Za razliku od Azije i Europe, američko tržište dionica doživjelo je korekciju na dan 5. svibnja. Sva tri glavna indeksa na Wall Streetu su pala, prekinuvši višednevni pobjednički niz. S&P 500 oslabio je za 0,6 posto, a Nasdaq Composite za 0,7 posto, dok je industrijski Dow Jones pao za 0,2 posto. Time je S&P 500 prekinuo niz od devet uzastopnih dana rasta, najdulji još od 2004. godine, dok je Dow Jones okončao svoj najduži pobjednički niz od kraja 2023.

Do jučer je Wall Street uživao u gotovo euforičnom oporavku – indeksi su se oporavili od travanjskih padova i nizali dobitke zahvaljujući nadi u trgovinske dogovore i solidnim gospodarskim pokazateljima. Međutim, nova carinska prijetnja iz Bijele kuće bila je okidač za povlačenje dijela profita i pojačanu averziju prema riziku među ulagačima. Konkretnije, ulagači su reagirali na neočekivanu objavu predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 100 posto carine na uvoz filmova i TV sadržaja proizvedenih izvan SAD-a. Ta je najava stigla preko vikenda i zatekla tržišta – premda su detalji izostali, podsjetila je investitore na nepredvidljivost Trumpove trgovinske politike. Kao posljedica, u ponedjeljak su posebno bili pogođeni medijski i tehnološki sektori povezani s proizvodnjom i distribucijom sadržaja.

Cijene dionica velikih kompanija iz tog segmenta isprva su oštro pale, da bi se kasnije tijekom dana dijelom oporavile. Netflix je primjerice potonuo gotovo 1,9 posto prekinuvši vlastiti niz od 11 dana rasta, Amazon.com je također izgubio 1,9 posto, a medijski konglomerat Paramount Global pao je 1,6 posto. Ove su kompanije, iako različitih sektora, zajednički stradale zbog straha da bi nove carine mogle zahvatiti medijski i tehnološki izvoz, pojačavajući ionako prisutnu volatilnost u sektoru. Pad američkog tržišta nije bio ograničen samo na tehnološko-medijski segment. Energetski sektor S&P 500 indeksa zabilježio je najoštriji pad među svih 11 sektora, oslabilvši oko 2 posto tog dana.

Razlog je bio dvostruk: s jedne strane, kompanije poput ExxonMobila i Chevrona trpjele su zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu (što smanjuje njihovu dobit), a s druge strane, općenita nesigurnost zbog trgovinskih tenzija potaknula je ulagače da smanjuju ekspoziciju u cikličkim sektorima poput energetike. U skladu s tim, nafta tipa WTI pala je ispod psihološke granice od 60 dolara po barelu, što je povuklo na dolje i dionice povezane s naftnim biznisom. Među pojedinačnim dionicama na Wall Streetu istaknuo se i Berkshire Hathaway, čije su dionice klase B potonule nešto više od 5 posto nakon što je legendarni investitor Warren Buffett (94) objavio povlačenje s mjesta izvršnog direktora.

Iako ovaj događaj nije direktno povezan s trgovinskim ratom, doprinio je općem ozračju nesigurnosti na tržištu – Buffettova kompanija godinama je smatrana barometrom ekonomskog zdravlja i povjerenja ulagača. Srećom, neki poslovni rezultati pojedinih kompanija ublažili su negativan dan: proizvođač obuće Skechers skočio je preko 20 posto nakon vijesti o otkupu od strane fonda, pokazujući da se zanimanje investitora za zdravim kompanijama s dobrim vijestima ipak održalo. No, takvi su slučajevi bili izuzetak u danu kojim je dominirala briga oko carina i usporavanja rasta.

Makroekonomski podaci objavljeni toga ponedjeljka bili su paradoksalni: ISM indeks usluga u SAD-u pokazao je ubrzanje rasta aktivnosti u uslužnom sektoru u travnju, nadmašivši očekivanja ekonomista. To je sugeriralo da domaća potražnja ostaje solidna. Međutim, isti izvještaj pokazao je i naglo jačanje cjenovnih pritisaka – indeksi cijena koje plaćaju poduzeća za materijale i usluge skočili su na najvišu razinu u više od dvije godine. Drugim riječima, inflacija troškova ubrzava se dijelom zbog carina, što bi moglo nagristi profitne marže kompanija. To je dvojako utjecalo na raspoloženje: s jedne strane, jačanje uslužnog sektora je dobra vijest za ekonomiju, no s druge, inflatorni pritisci stvaraju pritisak na Fed i izazivaju strah da bi nastavak trgovinskog rata mogao pothraniti još višu inflaciju dok istodobno usporava rast. Ulagači na Wall Streetu stoga su s pojačanom pažnjom čekali ishod dvodnevnog sastanka Federalnih rezervi (Fed) koji je trebao završiti 7. svibnja.

Očekivalo se da Fed zadrži ključne kamatne stope nepromijenjenima, ali uz retoriku koja priznaje rizike “gospodarstva opterećenog carinama”. Terminski tržišni podaci upućivali su da investitori računaju na potencijalno olakšavanje monetarne politike kasnije tijekom godine – čak oko 0,75 postotnih bodova rezanja stopa do kraja godine, s prvim smanjenjem možda već u srpnju. Dakle, monetarna politika postala je još jedna varijabla u jednadžbi: očekivanje budućih nižih kamata moglo bi pomoći tržištu, pa i tehnološkim dionicama kojima niže stope tradicionalno pogoduju, no Fed zasad hoda po tankoj liniji između podrške rastu i obuzdavanja inflacije. “Fed je i dalje uhvaćen između čekića i nakovnja,” slikovito je opisao Christian Scherrmann, glavni ekonomist za SAD u DWS-u, dodajući da očekuje kako će Fed zauzeti blago “jastrijebovski” ton, ali više naginjući pauzi nego novom dizanju kamata. Kombinacija takvih makro signala i obnovljenih carinskih prijetnji uvjetovala je da Wall Street taj dan završi u crvenom unatoč prethodnoj seriji dobitaka – investitori su odlučili djelomično unovčiti dobit i pričekati razjašnjenje daljnjeg smjera trgovinske i monetarne politike.

Tehnološki sektor posebno je osjetio promjene raspoloženja investitora 5. svibnja, pokazujući koliko makroekonomski vjetrovi mogu brzo preokrenuti trendove u toj industriji. Nakon višednevnog uzleta, vodeće tehnološke dionice doživjele su korekciju uslijed pojačane neizvjesnosti. Indeks Nasdaq Composite, prepun tehnoloških kompanija, pao je više nego širi tržišni indeksi, čime se nastavio obrazac nadproporcionalne volatilnosti za tehnološki sektor.

Kao što je spomenuto, kompanije poput Amazona i Netflixa izgubile su gotovo 2 posto vrijednosti dionica unutar jednog dana, unatoč tome što su samo tjedan ranije ostvarivale rekordne nizove rasta. Ovakve brze oscilacije ističu dvosjekli mač koji tehnološke dionice nose: s jedne strane, one su predvodnici rasta u uzlaznim fazama tržišta, ali s druge, zbog visokih valuacija i oslanjanja na buduću zaradu, prve su na udaru kada raste nesigurnost ili kamatne stope. Glavni makroekonomski čimbenici koji su utjecali na tehnologe toga dana mogu se svesti na dva: trgovinske tenzije i izgledi monetarne politike. Prvo, trgovinski rat SAD-a i Kine već se mjesecima nadvio nad tehnološki sektor.

Brojne tehnološke kompanije, od proizvođača čipova do proizvođača elektronike i softverskih giganata, ovise o globalnim lancima opskrbe i kineskom tržištu. Uvođenje ili povećanje carina može podići njihove troškove (sirovina, komponenti ili proizvodnje) i poskupjeti konačne proizvode, gušeći potražnju. Stoga nije iznenađenje da svaka nova carinska prijetnja izaziva nagli pad povjerenja u tehnološke dionice. “Trumpov carinski rat stvara veliku volatilnost na tržištima posljednjih tjedana, uz bezbroj najava i promjena planova oko carina,” primijetio je Reuters u analizi krajem travnja.

Ulagači su upravo zbog te nepredvidljivosti počeli reagirati na prvi znak mogućeg zaoštravanja – što se jasno vidjelo 5. svibnja kada je neobična najava o carini na medijski sadržaj bila okidač za širu rasprodaju u tech segmentu. Drugi važan faktor je monetarna politika i gospodarski izgledi. Tehnološke kompanije često se oslanjaju na povoljne uvjete financiranja i rast potrošnje kako bi ostvarile optimistične prognoze zarada. Porast kamatnih stopa smanjuje sadašnju vrijednost njihovih budućih prihoda i može odvratiti ulagače od visokorizičnih dionica prema sigurnijim ulaganjima.

Stoga je neizvjesnost uoči sastanka Feda također pridonijela oprezu: iako Fed nije povisio stope u svibnju, svaka naznaka “jastrijebovskog” stava mogla bi značiti veći pritisak na sektor. Srećom za tehnologe, opći konsenzus bio je da će Fed zadržati kamate stabilnima i možda čak nagovijestiti spremnost na popuštanje kasnije tijekom godine, upravo zbog usporavanja gospodarstva uslijed carina. To je donekle ublažilo strah investitora – perspektiva nižih kamata u budućnosti djeluje poticajno na tehnološke dionice jer olakšava investicije i potrošnju na tehnologiju. No, kratkoročno, rizik od slabijeg gospodarskog rasta zbog trgovinskog sukoba također se nadvio nad tehnološkim sektorom.

Ako carine uspore globalnu ekonomiju, potražnja za elektronikom, softverom i uslugama mogla bi splasnuti. Unatoč ovim rizicima, valja istaknuti da su neki tehnološki divovi nedavno pokazali otpornost. Primjerice, vodeće američke tech kompanije izlistane na Nasdaq indeksu nedavno su objavile solidne kvartalne rezultate unatoč nesigurnosti – Al Jazeera je istaknula da su Meta (Facebook) i Microsoft nadmašili očekivanja analitičara “unatoč neizvjesnosti trgovinskog rata”, nakon tjedana volatilnosti na tržištu. To sugerira da, fundamentalno gledano, mnoge tech tvrtke i dalje ostvaruju snažnu dobit i rast korisnika.

Čak i kineske tehnološke dionice privlače optimizam pojedinih ulagača: prema Reutersovom izvještaju, fondovski menadžeri poput Sata Duhre iz Janus Hendersona povećavaju izloženost kineskim tehnološkim imenima i bankama, vjerujući u pozitivne izglede kineskog tržišta unatoč carinskim preprekama. Dakle, iako je 5. svibnja bio nepovoljan dan za tehnološki sektor, dugoročniji pogled analitičara ostaje umjereno optimističan. “Ulagači i dalje većinom drže ‘neutralnu’ izloženost prema Kini, preferirajući domaće sektore i tehnološke lidere, jer smatraju da je Kina dovoljno snažna da ublaži vanjske šokove,” prenosi Reuters riječi Azijskih investicijskih stratega

. Ova perspektiva naglašava kako temeljni potencijal tehnoloških dionica nije nestao, ali će njihov kratkoročni put i dalje biti ispresijecan naglim usponima i padovima, ovisno o vijestima iz sfere trgovine i makropolitike. Sumirano, tehnološke dionice 5. svibnja pretrpjele su udarac kao kolateralne žrtve trgovinskog prepucavanja i straha od nepovoljne politike. No, njihova volatilnost istovremeno znači da će, čim se pojave pozitivni signali (bilo napredak u pregovorima, bilo smirivanje inflacije ili popuštanje Feda), upravo taj sektor vjerojatno predvoditi idući val oporavka.

“Još uvijek je prisutno mnogo volatilnosti, ali tržište je ranije bilo i pretjerano preprodano, što stvara osnovu za oporavak,” primijetio je Thomas Martin iz GLOBALT-a u Atlanti, sugerirajući da bi investitori mogli iskoristiti ovakve padove kao priliku za povoljnu kupnju kvalitetnih tech dionica. Time se nazire umjereno optimističan zaključak: dok god makroekonomski temelji ostaju razumno čvrsti, tehnološke kompanije mogle bi zadržati status motora rasta, premda uz grbavu vožnju kroz razdoblja neizvjesnosti.

Tržište nafte doživjelo je iznimno značajan pomak 5. svibnja – nažalost za proizvođače, u smjeru pada cijena. I Brent (sjevernomorska nafta) i WTI (američka lagana nafta) potonuli su na najniže razine od početka 2021. godine. Brent se spustio na oko 60,3 dolara po barelu, dok je WTI pao na približno 57,1 dolar, što su najniže zatvarajuće cijene u četiri godine. Ovaj pad cijena nije se dogodio u vakuumu; dapače, bio je kulminacija silaznog trenda koji traje već gotovo tjedan dana.

U proteklih šest trgovinskih sjednica nafta je izgubila preko 10 posto vrijednosti, a od početka travnja pad je premašio 20 posto, čime je nafta formalno ušla u teritorij “medvjeđeg tržišta”. Glavni katalizator ovakvog raspleta bio je zaokret politike OPEC+ alijanse proizvođača: tijekom vikenda, organizacija OPEC zajedno s partnerima (poput Rusije) iznenada je odlučila ubrzati povećanje proizvodnje nafte drugi mjesec zaredom. U praksi, to znači da će na tržište dolaziti veća količina barela nego što se očekivalo, što je odmah izazvalo strah od prezasićenosti ponude. Odluka OPEC+ stigla je u nezgodno vrijeme, jer su izgledi potražnje već načeti neizvjesnošću trgovinskog rata.

Investitori na robnim tržištima procjenjuju da bi nove carine i trgovinske prepreke mogle zakočiti svjetski gospodarski rast, a time i potražnju za energentima. “Očekivanja da će proizvodnja nadmašiti potrošnju” zbog OPEC+ poteza i usporavanja ekonomije glavni su razlog pada cijena, navodi se u Reutersovoj analizi tržišta nafte. Drugim riječima, tržište računa da bi se mogla stvoriti višak ponude ako potražnja ne drži korak, što je za naftu recept za pad cijena. Tomu u prilog idu i odluke velikih investicijskih banaka – na primjer, Barclays je upravo 5. svibnja snizio svoju prognozu prosječne cijene Brenta za 2025. godinu sa 74 na 70 dolara po barelu, upozorivši na "trnovit put pred fundamentalnim faktorima" s obzirom na eskalaciju trgovinskih tenzija i promjenu strategije OPEC-a.

Pad cijena nafte odmah se reflektirao i na druge klase imovine. Kao što je ranije spomenuto, dionice energetskih kompanija našle su se pod pritiskom – od Europe do Amerike. No, ni širi utjecaj ne treba zanemariti: jeftinija nafta utječe na smanjenje inflatornih pritisaka globalno, što centralnim bankama daje nešto više manevrskog prostora. Također, za zemlje uvoznice energije (poput većine europskih) pad cijene nafte može djelovati poput poticaja gospodarstvu smanjujući troškove inputa. Istodobno, zemlje izvoznice i naftni sektor trpe.

Balans tih suprotstavljenih efekata ovisi o strukturi pojedine ekonomije. Važno je napomenuti da se već sljedećeg dana, 6. svibnja, cijena nafte lagano oporavila – za oko 1 posto – uslijed tehničkog odbijanja od tog četverogodišnjeg dna i “dip buying” efekta, kada ulagači vide niske cijene kao priliku za kupnju. Brent se vratio iznad 61 dolara, a WTI iznad 58 dolara po barelu. No analitičari upozoravaju da taj oporavak ima više veze s kratkoročnom trgovinom nego s promjenom osnova. “Današnji blagi skok cijena nafte čini se više tehničke nego fundamentalne prirode,” komentirao je Jun Rong Yeap, tržišni strateg u IG-u, dodajući da “trajni protivvjetrovi – uključujući ključan zaokret OPEC+ prema većoj proizvodnji, nesigurnu potražnju uslijed rizika od američkih carina te snižene cjenovne prognoze – i dalje opterećuju kretanje cijena”. Drugim riječima, unatoč malom odskoku, tržište nafte ostaje pod pritiskom sve dok se ne uklone temeljni uzroci pada.

Jedna svijetla točka za naftu bila je Kina: najveći svjetski uvoznik nafte vratio se 6. svibnja s praznika, pa se pojavila nada da će kineski kupci iskoristiti niske cijene za popunu zaliha. Upravo se to i dogodilo – analitičari su primijetili da su kineski uvoznici požurili kupovati jeftinu naftu, što je pomoglo stabilizaciji tržišta. Uz to, pozitivni američki makropodaci (poput spomenutog ISM indeksa usluga) pružili su tračak nade da potražnja možda ipak neće drastično posustati.

Ipak, cjelokupna slika za naftu ostaje izazovna: trgovinski rat unio je dozu nepredvidljivosti u prognoze potražnje, a odluke proizvođača stvorile su rizik pretjerane ponude. Stoga su i projekcije cijena podložne revizijama – već spomenuta Barclaysova prognoza pokazuje kako veliki igrači revidiraju očekivanja u skladu s razvojem situacije. U nadolazećim tjednima, pažnja na ovom tržištu bit će usmjerena na dvije stvari: hoće li OPEC+ ostati pri agresivnom povećanju pumpanja nafte te hoće li se ostvariti bojazni od usporavanja potražnje zbog trgovinskih barijera.

Središnja tema koja je povezala sva svjetska tržišta ovoga dana – od dionica preko roba do valuta – bila je neizvjesnost oko trgovinskog rata i njegovog budućeg tijeka. Višemjesečno prepucavanje između Washingtona i Pekinga oko carina ušlo je u novu fazu nepredvidljivosti. Svaka izjava iz Bijele kuće ili s kineske strane pomno se važe, a ulagači pokušavaju čitati između redaka ne bi li nazreli smjer kojim će se stvari kretati. Nažalost, 5. svibnja donio je više pitanja nego odgovora. S jedne strane, bilo je nekih naznaka potencijalnog napretka: kineska vlada je krajem prethodnog tjedna signalizirala da razmatra američku ponudu za nastavak pregovora.

Čak je i predsjednik Trump javno izjavio da se “susreće s mnogim zemljama, uključujući Kinu,” i da mu je prioritet s Kinom postići pravedan trgovinski sporazum. Te su riječi kod dijela investitora probudile nadanje da bi se ipak moglo doći do kompromisa i postupnog ukidanja ili smanjenja carina. Uostalom, tržišta su svoj nedavni rast velikim dijelom temeljila na toj premisi – da će dvije najveće ekonomije svijeta, suočene s posljedicama, na kraju postići dogovor koji će popraviti sentiment. To objašnjava zašto su europske i azijske burze uspjele zadržati uzlaznu putanju; optimizam je “visio u zraku” unatoč povremenim lošim vijestima. “Tržišta su se popela iznad razina viđenih prije 2. travnja, kada je Trump najavio recipročnu carinsku odmazdu i uzdrmao globalna tržišta,” piše Reuters, implicirajući da su ulagači već uračunali mogućnost da će se trgovinske tenzije ublažiti. S druge strane, djela nisu pratila riječi, barem ne dovoljno brzo za nestrpljive financijske sudionike.

Najbolja ilustracija te disonance bila je spomenuta Trumpova najava 100 posto carine na filmove. Dok su ulagači još procesuirali njegovu izjavu o “fair deal” s Kinom, stigla je vijest o novom nametu – doduše simbolički neuobičajenom – što je pojačalo dojam nepredvidljivosti. “Trumpova odluka da u nedjelju uvede 100 posto carine na strane filmove pokazuje da možda ipak nije toliko pomirljiv koliko su se investitori nadali,” komentira Jamie McGeever iz Reutersa. Taj potez, iako po iznosu marginalan, poslužio je kao podsjetnik da je Trumpova strategija u trgovini često heterogena i sklona iznenađenjima. “Carinske vijesti trenutno više usmjeravaju smjer tržišta nego išta drugo,” kaže Charu Chanana, strateginja u Saxo banci. Drugim riječima, dnevni naslovi o trgovinskom ratu nadjačavaju čak i neke temeljne faktore, jer stvaraju bujice kratkoročnih reakcija ulagača. Sve to ima neposredan učinak na povjerenje ulagača.

Mnogi tržišni sudionici osjećaju se kao putnici na brodu kojim upravlja promjenjivi vjetar politike – jednom puhne optimizam, drugi put pesimizam. Indikatori sentimenta pokazuju to kolebanje. Spomenuti Sentix indeks za eurozonu, iako se oporavio u svibnju, ostao je u negativnom području, što znači da i dalje više ulagača ima pesimističan nego optimističan pogled. Na drugoj strani Atlantika, američki poduzetnici i korporacije također su na oprezu. Simbolično, Ford Motor Co. odlučio je suspendirati svoje godišnje financijske prognoze upravo zbog nesigurnosti oko Trumpovih carina, procjenjujući da će mu postojeće i najavljene tarife u 2025. izravno oduzeti oko 1,5 milijardi dolara dobiti.

Ovaj potez jednog industrijskog diva zrcali dubinu zabrinutosti poslovnog svijeta – planiranje postaje izuzetno teško kada ne znate kakve će barijere ili troškove donijeti naredni mjeseci. Na financijskim tržištima to se prevodi u sklonost sigurnijoj imovini kad god porastu tenzije. Tako je 5. svibnja cijena zlata dotaknula najvišu razinu u tjedan dana, jer su neki ulagači potražili utočište u ovom tradicionalnom sigurnom aktivu. Istovremeno, američki dolar, koji je prethodno slabio zbog očekivanja smanjenja kamata, djelomično se konsolidirao kako su investitori pokušavali procijeniti rizike. VIX indeks volatilnosti (poznat i kao “mjera straha”) zadržao se povišenim iznad nedavnih minima, odražavajući stalnu nervozu. Ipak, vrijedno je primijetiti i dozu otpornosti među ulagačima. Mnogi analitičari ističu da su tržišta, premda uzdrmana, još uvijek relativno otporna zahvaljujući solidnim ekonomskim temeljima u nekoliko ključnih regija. Američko gospodarstvo i dalje pokazuje mišiće (rekordno niska nezaposlenost, rastuća potrošnja), a Europa je iznenadila boljim zaradama kompanija od straha koji je postojao ranije.

To daje određenu marginu sigurnosti investitorima da nastave držati dionice u portfeljima, računajući da će eventualni dogovor u trgovinskom sporu donijeti nagradu. “Još uvijek smo djelomično u režimu čaše napola pune,” opisuje situaciju jedan analitičar – tržište je svjesno rizika, ali se nada povoljnom ishodu. Saxo Bank naglašava da dok makroekonomski podaci ostaju čvrsti (poput današnjih podataka o uslugama u SAD-u) i dok postoji nada u trgovinske dogovore, kratkoročna kolebanja mogu predstavljati prilike, a ne samo prijetnje. Ukratko, trgovinski rat između SAD-a i Kine ostaje najveći izvor neizvjesnosti na globalnim tržištima. Događaji 5. svibnja 2025. to su jasno ilustrirali: od Tokija do New Yorka, ulagači su reagirali na svaki nagovještaj smirivanja ili eskalacije.

Tehnološki sektor i povjerenje ulagača posebno su ranjivi na ove pomake, ali istovremeno upravo u tim segmentima leži i potencijal za brzi oporavak ako se situacija popravi. Analitičari savjetuju pratiti daljnji tijek pregovora i poteze politika, ali i zadržati dugoročniju perspektivu. “Bilo kako bilo, tržišta se nalaze u svojevrsnoj limbo fazi, s nadom u konkretan napredak u Washingtonu, ali i zebnjom da bi ovaj rast rizične imovine posljednjih mjesec dana mogao izgubiti zamah”, piše Jamie McGeever. Njegove riječi sažimaju osjećaj mnogih ulagača – optimizam je tu, ali krhak, a noćne vijesti lako ga mogu pretvoriti u “jutarnji pesimizam”. Prognoze u ovom trenutku ostaju oprezne.

Umjereni scenarij kojeg se drže mnoge financijske kuće jest da će se u konačnici izbjeći daljnja eskalacija tarifa te da će investitorsko povjerenje postupno ojačati ako se potvrdi zamrzavanje trenutnih carina ili postigne djelomični sporazum. Takav ishod podržao bi oporavak tehnoloških dionica i potražnju za naftom, uklonivši dva velika utega s tržišta. Međutim, ako se neizvjesnost produži ili ako dođe do novih “salvi” u trgovinskom ratu, rastu rizici od šire korekcije i zahlađenja gospodarskih izgleda. Trenutno tržište balansira između ta dva ishoda, a volatilnost kakva je viđena 5. svibnja mogla bi ostati pojačana dok se ne dobije jasnija slika. Ulagači stoga pomno prate i geopolitičke signale i ton centralnih bankara, svjesni da se povjerenje može brzo istopiti – ali i brzo vratiti, ako vjetrovi postanu povoljniji.