Asimetrija cijene i učinka dronova mijenja suvremeno ratovanje

Orqa je prošlu godinu zaključila s više od 12 milijuna eura prihoda, što je bila druga zaredom profitabilna godina. Iako je poslovanje od samog početka donosilo dobit, tek su 2023. i 2024. ostvareni značajniji rezultati, pojašanjava za ICTbusiness.info i ICTbusiness TV Srđan Kovačević, CEO Orqe.

Prema njegovim riječima tijekom 2023. EBITDA marža iznosila je oko 18 posto, dok je u 2024. porasla na više od 28 posto, čime su postavljeni čvrsti temelji za daljnji rast. Od osnutka, prihodi se konzistentno udvostručuju iz godine u godinu, uz iznimku jedne godine kada je rast iznosio 40 posto, objašnjava Kovačević.

„Plan za ovu godinu ostaje održavanje istog tempa, odnosno udvostručavanje prihoda u odnosu na prethodnu godinu, uz mogućnost da rast bude i snažniji od planiranog. Očekuje se da će profitabilnost dodatno rasti, potvrđujući stabilan smjer razvoja poslovanja“, ističe Kovačević.

U protekle tri godine uočava se trend usvajanja tehnologija iz civilne domene, ponajprije hobističke elektronike, od strane vojnih korisnika. Potražnja je snažno porasla s početkom rata u Ukrajini, a tvrtka se pozicionirala kao jedna od rijetkih na Zapadu koja može osigurati takve tehnologije i komponente, kazuje Kovačević.

Kako ističe interes za njihova rješenja ne dolazi samo od krajnjih korisnika, već i od kompanija koje razvijaju rješenja u području zračne robotike, namijenjena vojnim korisnicima. To je omogućilo rast temeljen na povećanoj potražnji te prijelaz iz potrošačkog segmenta i dijela enterprise tržišta prema vojnom segmentu, pojašnjava Kovačević i dodaje kako očekuje se da će potražnja ostati prisutna i nastaviti rasti najmanje tri do pet godina, a moguće i do deset, ovisno o razvoju geopolitičke situacije. Ovdje treba istaknuti kako je Hrvatska vojska, odnosno Ministarstvo obrane naručilo vojne dronove od tvrtke Orqa i pred neki dan pokazani su na velikoj vojnoj vježbi, a prije toga na mimohodu povodom 30 godina akcije Oluja.

Jedan od ključnih razloga dramatičnih promjena na modernom bojištu leži u činjenici da je dron izuzetno jednostavno napraviti, a razlika između civilnih i vojnih modela vrlo je mala.

„Upravo ta pristupačnost tehnologije dovela je do asimetrije između utroška i učinka – dok se za rušenje drona vrijednog 30 tisuća eura koristi raketa koja može koštati i do pola milijuna eura, omjer snage i cijene pokazuje svu neravnotežu suvremenog ratovanja“, ističe Kovačević.

Primjena civilnih tehnologija u vojne svrhe stvorila je novu paradigmu borbenih sredstava, pojašnjava dalje Kovačević i dodaje da današnji mali borbeni dronovi još uvijek nalikuju improvizacijama temeljenima na logističkoj i civilnoj tehnologiji, a nisu dosegnuli zrelu formu specijaliziranog vojnog sustava.

„U iduće tri do pet godina očekuje se konvergencija tehnologije, što će donijeti promjene u definiciji borbenog drona i načinu korištenja takvih sredstava. Transformacija je već vidljiva na bojištima u Ukrajini i Rusiji, ali i na Zapadu, posebno u zemljama članicama NATO-a. Proces je tek na početku, a daljnje usvajanje novih tehnologija trebalo bi dovesti do ravnoteže između troška i učinka te otvoriti prilike za kompanije koje razvijaju rješenja u ovom području“, zaključuje Kovačević.