Amerikanci traže stroži nadzor platformi

Šezdeset i jedan posto odraslih Amerikanaca smatra da društvene mreže trebaju čvršći državni nadzor, dok ih 66 posto podupire zakone koji bi platformama naložili provjeru dobi i onemogućili pristup djeci mlađoj od 16 godina. Rezultate je Reuters objavio 9. kolovoza u 12:04 po zagrebačkom vremenu na temelju istraživanja koje je Ipsos proveo online među 4.505 američkih odraslih tijekom šest dana zaključno s 3. kolovoza. Statistička pogreška procijenjena je na dva postotna boda u oba smjera.

Istraživanje dolazi tri dana prije očekivanog početka novog suđenja u kojem američke savezne države tvrde da je Meta proizvode oblikovala tako da stvaraju ovisnost kod mladih. Meta odbacuje optužbe. Odvojeni sud u Novom Meksiku 6. kolovoza naložio joj je uplatu 567 milijuna dolara u fond za mentalno zdravlje tinejdžera i petogodišnje promjene funkcija namijenjenih mladima; kompanija je najavila žalbu.

Potpora regulaciji nije ograničena na jednu političku stranku. Stroži nadzor podupire 71 posto demokrata i 62 posto republikanaca, dok je među neovisnim biračima više neodlučnih. Kod provjere dobi razlika se okreće: prijedlog podupire 74 posto republikanaca i 69 posto demokrata. Za platforme je upravo takav presjek važan jer smanjuje vjerojatnost da će zaštita maloljetnika ostati samo tema jedne administracije ili predizborne kampanje. Zakonodavni oblik i dalje nije dogovoren, ali politički trošak potpunog protivljenja raste.

Najširi konsenzus odnosi se na učinak proizvoda. Čak 85 posto ispitanika smatra da društvene mreže mogu izazvati ovisnost kod djece, a približno jednak udio vjeruje da mogu štetiti njihovu mentalnom zdravlju. Istodobno, odnos korisnika prema platformama nije jednostavno negativan: 70 posto kaže da im je vrijeme provedeno na mrežama zabavno, 35 posto da ih korištenje opterećuje, a 52 posto priznaje da na njima svakoga dana provodi previše vremena. Tržište tako ostaje privlačno korisnicima upravo dok raste potpora ograničenjima njegova dizajna i pristupa.

Provjera dobi znači više od upisa datuma rođenja. Platforma može tražiti dokument, procjenu dobi prema licu, potvrdu roditelja ili provjeru vanjskog pružatelja. Svaki model otvara pitanja privatnosti i točnosti: dokument povećava količinu osjetljivih podataka, biometrija može pogriješiti, a posrednik uvodi dodatnu kompaniju u obradu identiteta. Trošak usklađivanja zato nije samo novi zaslon pri registraciji.

Više od deset američkih saveznih država već je donijelo pravila o pristupu maloljetnika društvenim mrežama. NetChoice, industrijska udruga koju podupiru Meta, TikTok i Snap, pokušava dio tih zakona zaustaviti tvrdeći da obvezna provjera dobi zadire u slobodu govora. Sudski postupci stvaraju neujednačenu kartu: platforma može imati različite obveze ovisno o mjestu korisnika, a pogrešno geolociranje ili zaobilaženje blokade potkopava provedbu. Kongres do objave istraživanja nije usvojio sveobuhvatan savezni zakon za zaštitu djece na društvenim mrežama.

Poslovni učinak pravila najprije bi se osjetio u rastu korisnika, oglašavanju i preporukama. Ograničenje pristupa do 16. godine smanjilo bi mjerljivu publiku, dok bi obveze oko zadanih postavki, noćnih obavijesti ili personalizacije mogle smanjiti angažman. Jedinstvena savezna pravila ipak bi bila jeftinija od desetaka različitih državnih sustava.

Anketa ne određuje kako riješiti sukob zaštite djece, privatnosti odraslih i ustavnih prava. Ona mjeri raspoloženje u trenutku kada sudovi, države i kompanije već donose konkretne odluke. Metodološki okvir je također važan: istraživanje je provedeno online, obuhvaća odrasle stanovnike SAD-a i izražava procjenu javnog mišljenja, a ne ponašanje svih korisnika ili vjerojatan ishod određenog zakona. Razlika od nekoliko bodova između skupina može biti unutar deklarirane pogreške.