Američki zastupnici traže odgovor Europi

Dvadeset i pet republikanskih članova američkog Zastupničkog doma zatražilo je od predsjednika Donalda Trumpa da pokrene trgovinske istrage protiv Europske unije zbog načina na koji primjenjuje digitalna pravila na američke tehnološke kompanije. Pismo predlaže uporabu postupka Section 301, koji može završiti carinama ili drugim protumjerama.

Među potpisnicima je sedam članova pododbora za trgovinu, uključujući predsjednika Adriana Smitha. Zastupnici tvrde da Akt o digitalnim tržištima i povezani postupci nerazmjerno ciljaju američke kompanije. Administracija nije objavila da prihvaća zahtjev, pa istraga, tarifa ni konkretna mjera zasad nisu pokrenute.

Pismo posebno spominje mogućnost da Amazon Web Services i Microsoft Azure budu obuhvaćeni DMA-om kao ključne platformne usluge. Zastupnici se protive i očekivanoj kazni Googleu te ranijim postupcima protiv Applea, Mete i Amazona. Tvrde da kineske platforme Temu i AliExpress nisu podvrgnute jednakom tretmanu, iako Komisija odluke temelji na zakonskim pragovima i ulozi pojedine usluge.

Europska komisija ponavlja da se pravila primjenjuju neovisno o nacionalnosti kompanije. DMA gatekeeperima nameće obveze o interoperabilnosti, poslovnim korisnicima, trgovinama aplikacija, podacima i vlastitim uslugama kada imaju veličinu i kontrolu pristupa tržištu propisanu zakonom. Kazna nije porez na američko podrijetlo, nego posljedica utvrđene povrede, prema europskom stajalištu.

Section 301 omogućuje američkom trgovinskom predstavniku ispitivanje strane prakse koja diskriminira ili opterećuje američku trgovinu. Postupak uključuje istragu i konzultacije, a tek nakon toga može dovesti do tarifa. Njegova primjena na digitalnu regulativu proširila bi spor izvan pojedinačnih antimonopolskih slučajeva i povezala ga s robom i sektorima koji nemaju izravne veze s platformama.

Cloud je posebno osjetljiv jer europske institucije istodobno raspravljaju o tržišnoj koncentraciji, prenosivosti podataka i tehnološkoj suverenosti. AWS i Azure vodeći su pružatelji infrastrukture, a europski kupci često koriste njihove vlasničke baze, analitiku i sigurnosne alate. Mogući DMA status mogao bi donijeti obveze koje nadilaze klasičan antimonopolski postupak, no Komisija još nije donijela konačnu odluku o svakoj usluzi.

Američke kompanije tvrde da stroža europska pravila usporavaju uvođenje funkcija i povećavaju trošak usklađivanja. Europski regulatori odgovaraju da veličina platforme stvara posebnu odgovornost prema konkurentima i korisnicima. Spor se zato ne vodi samo o iznosu kazne, nego o tome smije li veliko tržište uvjetovati način na koji globalna digitalna usluga povezuje podatke, plaćanja i distribuciju.

Za europske korisnike trgovinska eskalacija mogla bi imati posredne posljedice. Tarife na drugu robu povećale bi troškove izvan ICT-a, dok bi tehnološke kompanije mogle odgoditi funkcije ili promijeniti ugovore. Izravna odmazda na cloud usluge bila bi složena jer američka administracija ne želi oslabiti vlastite dobavljače, a europske organizacije ne mogu preko noći preseliti velike sustave.

Hrvatske tvrtke koriste iste platforme i podliježu istim europskim pravilima kao kupci u većim državama. Za njih je važna stabilnost ugovora, dostupnost usluga i mogućnost prijenosa podataka. Politička prijetnja tarifama ne mijenja današnje obveze prema DMA-u, GDPR-u ili Data Actu, ali povećava neizvjesnost oko cijena i rokova novih funkcija.

Pismo stiže dok Komisija vodi više paralelnih postupaka, pa američki odgovor ne bi morao čekati završetak svakog predmeta. To povećava rizik da se politička procjena donese prije konačne sudske kontrole europske odluke. Kompanije bi tada istodobno vodile žalbe u Europi i lobirale za trgovinsku zaštitu u Washingtonu, s različitim pravilima dokazivanja i rokovima.