Alfatec ostaje samostalan pravni subjekt, a 2027. predstavljamo 10XPay i 10XTrust

Preuzimanjem Alfateca švedski Verisec širi poslovanje u jadranskoj regiji i jača stručne kapacitete u kriptografiji, zaštiti podataka i razvoju rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za hrvatsku tvrtku transakcija otvara mogućnost širenja na tržišta na kojima je novi vlasnik već prisutan, dok se u svakodnevnom poslovanju zasad ne najavljuju organizacijske ni kadrovske promjene.

„Alfatec nastavlja poslovati kao isti pravni subjekt, pod istim nazivom i na istoj adresi“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Kornfeld, direktor Alfatec Groupa. U razgovoru govori o razlozima prodaje, planovima za izlazak na nova tržišta, predstavljanju proizvoda 10XPay i 10XTrust u prvom tromjesečju 2027. te o tome zašto regulativna usklađenost nije isto što i stvarna otpornost na kibernetičke napade.

Kolika je vrijednost transakcije i koji su kriteriji bili ključni pri određivanju cijene? Je li predviđen i neki oblik naknadne isplate?

Svi detalji povezani s transakcijom poslovna su tajna i ne smiju se objavljivati.

Što Verisec dobiva preuzimanjem Alfateca i što je dosadašnjim vlasnicima bilo najvažnije postići prodajom?

Sve navedeno. Ova akvizicija dio je Verisecove strateške inicijative, konkretno širenja u jadransku regiju, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju jednog od vodećih pružatelja rješenja za opću i platnu kriptografiju u jugoistočnoj Europi. S Alfatecom dobiva i velik broj klijenata te stručnjake iz područja kriptografije, razvoja umjetne inteligencije, upravljanja podacima i vlastitih proizvoda, kao i iskustvo u projektima sufinanciranima sredstvima Europske unije. Ovim potezom Alfatec osigurava uvjete za daljnji rast i širenje na međunarodna tržišta na kojima je Verisec već prisutan.

Kako će se preuzimanje odraziti na Alfatecovo poslovanje, zaposlenike te odnose s klijentima i partnerima, uključujući Entrust i Thales?

Za naše klijente i partnere kontinuitet poslovanja i suradnje ostaje nepromijenjen. Od postojećih tehnoloških partnera, uključujući Entrust, Thales i druge, dobili smo punu podršku, čime smo dodatno ojačali svoj položaj na tržištu.

Alfatec nastavlja poslovati kao isti pravni subjekt, pod istim nazivom i na istoj adresi. U organizacijskom i kadrovskom smislu također nema promjena, a ja i dalje obnašam dužnost direktora društva.

Kakve planove imate za razvoj poslovanja, plasman Verisecovih rješenja, ulaganja i nova zapošljavanja?

Svojim cjelokupnim postojećim portfeljem ostajemo usmjereni na jadransku regiju, a očekujemo i ulazak na neka nova tržišta srednje i istočne Europe (CEE). U segmentu IT sigurnosti u prvom tromjesečju 2027. na našem ćemo tržištu predstaviti dva nova Verisecova rješenja – 10XPay i 10XTrust. Uz postojeća sigurnosna rješenja i nove Verisecove proizvode očekujemo znatniji rast u nadolazećem razdoblju.

Verisecov je cilj ojačati Alfatecove kapacitete i omogućiti njihov rast. Očekujemo daljnji razvoj postojećih proizvoda i nova ulaganja u njih. Kako bismo to ostvarili, planiramo i dodatno zapošljavanje stručnjaka.

Koje kibernetičke prijetnje trenutačno najviše rastu i što pokazuju incidenti u Hrvatskoj?

Ne postoji jedna prijetnja koja raste jednako brzo u svim sektorima. No najnoviji pregled NCSC-a za treće tromjesečje 2026. pokazuje da su u Hrvatskoj među često prijavljivanim incidentima phishing i drugi oblici prijevara, dok ransomware i dalje predstavlja ozbiljan rizik.

Posebnu pozornost zaslužuju napadi uz pomoć umjetne inteligencije. NCSC navodi da su napadači u analiziranim napadima na hrvatske ciljeve tijekom 2026. koristili AI alate kako bi ubrzali pronalaženje i iskorištavanje ranjivosti, osobito u namjenski razvijenim web-aplikacijama koje nisu prošle odgovarajuća sigurnosna testiranja. Važni su i rizici u lancu opskrbe jer sigurnost organizacije ovisi o dobavljačima, njihovim sustavima i pravima pristupa.

Jesu li kompanije sigurnije zahvaljujući NIS2-u i Uredbi o kibernetičkoj otpornosti (CRA) ili se usklađivanje prečesto svodi na dokumentaciju?

Stroži propisi mogu povećati sigurnost, ali samo ako se njihovi zahtjevi pretoče u stvarne procese i kontrole. NIS2, prenesen u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, propisuje obveze upravljanja rizicima i prijavljivanja značajnih incidenata. CRA uvodi sigurnosne zahtjeve za proizvode s digitalnim elementima tijekom njihova životnog ciklusa, a u cijelosti se počinje primjenjivati u prosincu 2027.

Rizik je u tome da se usklađenost promatra kao jednokratan posao s dokumentacijom. Smjernice NCSC-a upravljanje kibernetičkim rizicima opisuju kao kontinuiran proces povezan s poslovnim odlučivanjem, koji se mora redovito ažurirati i obuhvatiti IT, operativnu tehnologiju, oblak i dobavljače. Drugim riječima, formalna usklađenost sama po sebi nije dokaz otpornosti. Važno je može li organizacija otkriti prijetnju, odgovoriti na nju i nastaviti poslovati.

Kako će umjetna inteligencija, automatizacija napada i postkvantna kriptografija promijeniti sigurnost u sljedećih pet godina? Što bi organizacije trebale poduzeti već danas?

Praktički svakodnevno svjedočimo novim i sve sofisticiranijim kibernetičkim napadima u kojima se koristi umjetna inteligencija, što već snažno potiče razvoj naprednijih sigurnosnih rješenja za obranu od takvih napada.

U sljedećih pet godina najveća promjena neće biti u tome što napadači rade, nego u brzini i razmjerima njihovih aktivnosti. Umjetna inteligencija već danas snižava prepreke za izvođenje napada. Phishing poruke postaju uvjerljive i personalizirane, glasovni i videosadržaji izrađeni tehnologijom deepfake koriste se za prijevare lažnim predstavljanjem članova uprava i dobavljača, a automatizirani alati mogu pronaći i iskoristiti ranjivost u roku od nekoliko sati nakon njezine objave. Vrijeme za reakciju organizacija sve će se češće mjeriti satima, a ne tjednima.

Umjetna inteligencija istodobno postaje ključan saveznik obrane. Organizacije koje je koriste za otkrivanje anomalija, analizu velikih količina zapisnika i automatizirani odgovor na incidente moći će držati korak s prijetnjama. One koje se oslanjaju isključivo na ručne procese bit će u nepovoljnijem položaju. No AI sustavi donose i nove rizike: curenje podataka kroz alate kojima se zaposlenici koriste bez nadzora, manipulaciju modelima i napade na softverske lance opskrbe.

Treći je rizik, često podcijenjen, kriptografski. Razvoj kvantnih računala jednog bi dana mogao ugroziti algoritme koji danas štite gotovo sve, od bankovnih transakcija do upravljanja energetskim mrežama. Napadači već danas mogu prikupljati šifrirane podatke kako bi ih dešifrirali kasnije, što je poznato kao „harvest now, decrypt later“. Zbog toga su posebno izloženi podaci koji moraju ostati povjerljivi deset ili više godina, poput zdravstvenih, financijskih i državnih podataka. Standardi postkvantne kriptografije već postoje, a europski okvir predviđa prijelaz kritične infrastrukture na takvu zaštitu do kraja desetljeća. Za velike sustave to je kratak rok. Vidimo i da tvrtke ozbiljnije pristupaju sigurnosti ponajprije kada posluju u djelatnostima s obvezujućim regulatornim zahtjevima.

Zato IT sigurnost treba promatrati kao nužnost i ulaganje u opstanak poslovanja, a ne kao nepotreban trošak. Tržište treba snažnije educirati o važnosti kibernetičke sigurnosti prije nego što se dogodi sigurnosni propust i nastane šteta.