AI ulaganja produbljuju digitalni jaz

Velika ulaganja u AI infrastrukturu mogla bi imati neočekivanu posljedicu za digitalnu uključenost. GSMA upozorava da potražnja podatkovnih centara za memorijom i drugim komponentama podiže cijene pametnih telefona i dodatno širi digitalni jaz, osobito u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Prema izvješću State of Mobile Internet Connectivity 2026, u kojem su korišteni i podaci Counterpoint Researcha, cijene memorije više su se nego udvostručile između trećeg tromjesečja 2025. i prvog tromjesečja 2026. U drugom tromjesečju uslijedio je dodatni rast od 80 do 90 posto. Takav skok izravno se prelijeva na cijenu uređaja početnog razreda, kod kojih memorija i čipset čine znatan dio ukupnog proizvodnog troška.

GSMA upozorava da bi viši troškovi mogli usporiti smanjivanje takozvanog usage gapa, odnosno jaza između ljudi koji žive unutar dosega mobilne širokopojasne mreže i onih koji je stvarno koriste. Mobilnim internetom na vlastitom uređaju sada se koristi oko 4,8 milijardi ljudi, ali se godišnji rast usporio na približno 160 milijuna novih korisnika u 2025., u usporedbi sa 190 milijuna godinu prije.

Oko 38 posto svjetske populacije, odnosno približno 3,1 milijarda ljudi, živi na području pokrivenom mobilnim širokopojasnim mrežama, ali ih ne koristi. Velik dio tog jaza povezan je s nedostatkom vlastitog uređaja, dok stotine milijuna ljudi pristupaju internetu samo preko posuđenih ili zajedničkih uređaja.

GSMA očekuje da će globalno tržište pametnih telefona zabilježiti jedan od najsnažnijih godišnjih padova, ponajprije zbog problema u segmentu uređaja jeftinijih od 100 dolara. Najveći udar očekuje se na tržištima u razvoju, gdje je cijena telefona već sada glavna prepreka širenju mobilnog interneta.

Do kraja 2025. najjeftiniji internetski uređaj koštao je najsiromašnijih 20 posto stanovništva u zemljama s niskim i srednjim prihodima u prosjeku oko 44 posto njihova mjesečnog dohotka. U subsaharskoj Africi taj je omjer dosezao čak 76 posto. Nakon cijene uređaja, među najvažnijim preprekama i dalje su nedostatak digitalnih vještina i pismenosti.

Ranije analize pokazivale su da bi cijena ulaznog pametnog telefona od 30 dolara mogla učiniti uređaj dostupnim za gotovo 1,6 milijardi ljudi koji ga danas ne mogu priuštiti, dok bi cijena od 20 dolara proširila dostupnost na oko 2,2 milijarde ljudi. Rast troška memorije takve ciljeve sada čini znatno teže ostvarivima.

GSMA zato poziva proizvođače memorije i čipseta da povećaju dostupnost jeftinijih komponenti za uređaje početnog razreda. Od operatora, vlada i drugih institucija očekuje se istodobno širenje programa financiranja, ponovne uporabe uređaja i drugih modela kojima se može smanjiti početni trošak ulaska u digitalnu ekonomiju.

Glavni direktor GSMA Vivek Badrinath upozorava da potencijal umjetne inteligencije nema puno smisla za ljude koji uopće ne mogu pristupiti internetu. Ako se dostupnost najjeftinijih pametnih telefona dodatno pogorša, milijarde ljudi mogle bi ostati izvan nove generacije digitalnih usluga prije nego što su uopće dobile priliku u potpunosti koristiti današnji mobilni internet.

Više od 3,4 milijarde ljudi i dalje ne koristi mobilni internet, iako više od 90 posto njih živi unutar područja pokrivenih mobilnim širokopojasnim mrežama. To pokazuje da sama dostupnost mreže više nije jedini, a često ni glavni razlog digitalne isključenosti. Cijena uređaja postala je posebno važna jer se telefoni početnog razreda prodaju s vrlo malim maržama i teško mogu apsorbirati snažna poskupljenja memorije. GSMA zato sve češće govori i o mogućem AI jazu između ljudi koji mogu koristiti nove usluge i onih koji si ne mogu priuštiti osnovni uređaj. Organizacija procjenjuje da bi zatvaranje jaza u uporabi mobilnog interneta između 2023. i 2030. moglo globalnom BDP-u dodati oko 3,5 bilijuna dolara, pri čemu bi više od 90 posto te koristi pripalo zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Pitanje pristupačnog uređaja zato nije samo socijalno, nego i razvojno i gospodarsko. GSMA-ina Handset Affordability Coalition već radi s operatorima, proizvođačima, financijskim institucijama, Svjetskom bankom i ITU-om na modelima jeftinijih 4G uređaja. Tijekom 2026. pokrenuti su i pilot-projekti s uređajima oko 40 dolara na više afričkih tržišta. Rast cijena memorije, međutim, smanjuje prostor za spuštanje cijena prema ciljanim razinama od 30 do 40 dolara, pa GSMA uz jeftinije komponente traži i niže poreze i uvozne namete, programe financiranja te lakšu ponovnu uporabu i obnovu postojećih telefona.