AI traži mreže od 400 Gbit/s

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.

Operator istodobno ulaže u 5G, optiku i sigurnosni operativni centar. U kriznim scenarijima ključnu ulogu imaju redundantno napajanje, baterijski sustavi i agregati. Klasan upozorava da administrativni i energetski postupci mogu postati veće ograničenje od same tehnologije. Digitalni suverenitet pritom ne vidi kao zatvaranje prema globalnim platformama, nego kao kontrolu nad kritičnim podacima i mogućnost izbora. U razgovoru govori o stanju hrvatskih mreža, podatkovnim centrima, kibernetičkoj sigurnosti i uvjetima pod kojima Hrvatska može postati snažnije regionalno digitalno čvorište.

Kako ocjenjujete stanje hrvatske digitalne mrežne infrastrukture?

Hrvatska ostvaruje sve bolje rezultate u području povezivosti, uz stalan napredak u pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN), FTTP-om (fiber-to-the-premises) i 5G mrežama koji nas približava prosjeku EU-a. Prema Izvješću Europske komisije o Digitalnom desetljeću, pokrivenost VHCN mrežama u Hrvatskoj doseže 82,68 posto, naspram prosjeka EU-a od 85,54 posto, dok je s 97,78 posto 5G pokrivenosti Hrvatska već izjednačena s europskim prosjekom. Dodatno, raduje nas podatak da Hrvatska bilježi godišnju stopu rasta podatkovnih centara od čak 30 posto, što je najveći rast u regiji Srednje i Istočne Europe.

U A1 Hrvatska ponosni smo što smo dio ove transformacije. Dvije trećine tržišta pokriveno je A1 optičkom infrastrukturom, a čak 98 posto Hrvatske A1 5G mrežom. Ta su postignuća potvrdila i neovisna mjerenja poput nPerfa, koji je našu fiksnu mrežu proglasio najboljom po brzini, pouzdanosti i latenciji. A1 gradi mrežu i u ruralnim područjima što je prepoznala i EU Komisija dodjelom prestižne  nagrade EU Broadband Award u 2023. godini.

S druge strane, svjesni smo i izazova. Oni su uglavnom koncentrirani u ruralnim područjima, na otocima i drugim dijelovima zemlje gdje tržište ne pokazuje dovoljan interes za ulaganja, što povećava rizike provedbe projekata i usporava uvođenje samostalnih (stand-alone) 5G mreža većeg kapaciteta te prelazak sa zastarjelih mrežnih tehnologija. Pritom, slabija karika digitalnog ekosustava nije sama telekomunikacijska mreža, već i dalje regulativa iz područja građenja, kao i nedovoljna razina primjene clouda i umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu.

Što se tiče investicijskih planova, nastavljamo kontinuirano ulagati u proširenje 5G i optičke mreže. Usporedno s tim, ekspanzija podatkovnih centara i naprednih AI opterećenja dramatično mijenja potražnju za mrežnim kapacitetima. Danas više nisu dovoljne standardne veze, već se traže optički pravci kapaciteta 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene i redundantne trase, lokalna razmjena prometa te minimalna latencija. U Hrvatskoj trenutno djeluje gotovo 20 operativnih podatkovnih centara ukupne snage oko 20 MW, uz dodatnih 14 MW u fazi planiranja, dok najave pojedinih megaprojekata poput Pantheona (s traženom snagom od čak 1 GW) pokazuju da se elektroenergetska i telekomunikacijska infrastruktura moraju planirati zajedno. Naš A1 podatkovni centar u Zagrebu ogledni je primjer takvog pristupa. Povezan je iz tri potpuno neovisna optička smjera, nositelj je certifikata Tier III Facility, a tijekom 2025. godine proširili smo mu kapacitet za dodatnih 50 posto.

Koliko su mreže otporne na prekide električne energije?

Našu mrežu projektirali smo tako da kraći ili dulji prekidi opskrbe električnom energijom ne ugrožavaju kontinuitet ključnih usluga. Otpornost sustava jamčimo višestrukom redundantnošću kroz napredne UPS sustave, industrijske baterijske sklopove, stacionarne i mobilne dizelske agregate te neprekidnim mrežnim nadzorom. Dok se manje bazne stanice u pravilu oslanjaju na baterijske sustave koji pokrivaju prve sate ispada, naša ključna čvorišta i A1 podatkovni centar u Zagrebu imaju najviši stupanj zaštite. U slučaju potpunog ispada mreže, dizelski agregati u podatkovnom centru pokreću se u roku od nekoliko sekundi i omogućuju neprekidan rad do tri dana bez vanjske opskrbe, uz osiguranu logistiku za daljnju dopunu goriva na terenu. Također, u sklopu projekta LIFE4GREENBROADBAND postavili smo solarne elektrane na više od 200 baznih stanica diljem Hrvatske.

Redovito testiramo razne krizne scenarije. Provjere obuhvaćaju od funkcionalnosti baterija i automatskog preklapanja agregata do simulacija potpunog prekida pojedinih optičkih pravaca i kibernetičkih napada. Iz ovih vježbi kontinuirano optimiziramo krizne procedure.

Kako upravljate kibernetičkim rizicima?

NIS2 regulativa donijela je znatno strože zahtjeve, koje smo pravovremeno prepoznali. Kibernetičkim rizicima upravljamo proaktivno kroz prevenciju, neprekidan nadzor, kontrolu pristupa i pripremljene procedure odgovora na incidente. Središnju ulogu u tome ima A1 Sigurnosni operativni centar (SOC), koji omogućuje centraliziranu analizu prijetnji u stvarnom vremenu i automatizirane reakcije. Što je najvažnije, internu ekspertizu i kapacitete našeg SOC-a stavili smo na raspolaganje i našim poslovnim korisnicima, kako bismo im pomogli u usklađivanju s novim NIS2 obvezama i zaštiti njihova poslovanja.

A1 se pridržava svih regulatornih obveza uključujući i nadzor dobavljačkih lanaca kao jedne od bitnih sigurnosnih komponenti poslovanja neovisno o primjenjivoj regulativi. Iznimno nam je važna i suradnja s Nacionalnim centrom za kibernetičku sigurnost te Nacionalnim CERT-om, kako zbog pravilnog razumijevanja i implementacije regulative, tako i zbog pravodobne prijave i upravljanja sigurnosnim incidentima.

Kakvu ulogu telekomi mogu imati u razvoju podatkovnih centara?

Danas djelujemo kao integratori koji na jednom mjestu nude cjelovito ICT okruženje, od infrastrukture i povezivosti do podatkovnih centara, clouda i kibernetičke sigurnosti. Naš portfelj u tom segmentu obuhvaća kolokaciju, napredne cloud usluge, edge computing i sigurnosna rješenja.

Upravo kroz tu ulogu telekomi mogu biti ključni pokretač razvoja podatkovnih centara, ne samo vlastitim ulaganjima, već i otvaranjem puta da Hrvatska postane snažno regionalno podatkovno i prometno čvorište. Za to imamo dobre pretpostavke kao što su povoljan geografski položaj, članstvo u EU, razvijeno telekomunikacijsko tržište te CIX – hrvatsko središte za razmjenu internetskog prometa. CIX danas okuplja desetke članica i ostvaruje vršne prometne protoke sa stotinama petabajta prenesenih podataka godišnje. Ipak, kako bismo taj potencijal u potpunosti ostvarili, moramo razvijati nove međunarodne optičke trase, širiti lokalne podatkovne kapacitete i privući vodeće globalne pružatelje sadržaja.

Da bi se to dogodilo, nužno je ukloniti pojedine regulatorne i administrativne prepreke. Najveća uska grla trenutno predstavljaju spori procesi spajanja na elektroenergetsku mrežu, nepredvidivi rokovi izdavanja okolišnih i građevinskih dozvola te kompleksno prostorno planiranje. Hrvatskoj je hitno potrebna jedinstvena kontaktna točka za strateške digitalne projekte i potpuno transparentan uvid u raspoložive mrežne i energetske kapacitete.

Što za vas znači digitalni suverenitet?

Riječ je o sposobnosti Hrvatske i Europske unije da sačuvaju potpunu kontrolu nad vlastitom kritičnom infrastrukturom, podacima i ključnim tehnologijama. Suverenitet se u praksi svodi na pitanja gdje se podaci fizički nalaze, tko njima upravlja i kojem pravnom okviru podliježu. U tom smislu, lokalna infrastruktura igra ključnu ulogu. Domaći podatkovni centri, optičke mreže i lokalne cloud zone dramatično smanjuju ovisnost o međunarodnim vezama i jamče nisku latenciju. Posebno su kritični za tijela državne uprave, zdravstvo, financijski sektor i energetiku. Upravo zato nudimo kombinaciju vlastitog certificiranog A1 podatkovnog centra i lokalne cloud zone u Zagrebu, povezane izravno na CIX. Podaci naših korisnika ostaju unutar Hrvatske i EU-a.

Svjesni smo da su globalni hyperscaleri i dobavljači opreme neizostavan dio globalnog tehnološkog ekosustava. Međutim, prevelika ovisnost o samo jednom pružatelju usluga nosi ogroman rizik od tehnološkog zaključavanja. Naš odgovor je pametna diverzifikacija. Gradimo višedobavljačke arhitekture i nudimo korisnicima hibridne opcije, omogućujemo im suvereni lokalni cloud, ali i pouzdanu, izravnu povezivost s globalnim platformama poput Azurea ili Office 365 kada im je to potrebno.

Razumijemo i podržavamo važnost sigurnosne zaštite telekomunikacijske i digitalne infrastrukture ne samo kao osnove poslovanja kojima se bavimo, već i kao jedne od tržišnih prednosti u okruženju u kojem djelujemo. Međutim, isto tako smatramo da svaka regulativa treba biti predvidiva, učinkovita i racionalna, kako u troškovima tako i rokovima implementacije jer u suprotnom može imati negativne posljedice. Naime, svrha regulative ne bi smjela biti kažnjavanje niti bi ista trebala imati negativne posljedice na investicije posebno u digitalni okruženjima koja se rapidno razvijaju.

* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Čija je digitalna Hrvatska? – Infrastruktura, sigurnost i interesi iza digitalne budućnosti države“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.