AI nosivi uređaji postaju osobni asistenti, ali otvaraju nova pitanja privatnosti

Sve veća ponuda nosivih uređaja s ugrađenom umjetnom inteligencijom pretvara tehnologiju koju korisnici nose na tijelu iz alata za praćenje aktivnosti u personalizirane digitalne asistente, pokazuje analiza GlobalData. Istodobno rastu zabrinutosti zbog količine podataka koje takvi uređaji mogu promatrati, snimati i obrađivati.

„Umjetna inteligencija razvija nosive uređaje od pomagala za praćenje prema agentima sposobnima djelovati u korisnikovo ime. Ovisno o funkcionalnostima pojedinog agenta, uređaji mogu pomoći pri rezervaciji putovanja, kupnji namirnica ili personaliziranom savjetovanju bez uporabe pametnog telefona”, objašnjava Amanda Mitchell, viša analitičarka GlobalData. Dodaje da se novi modeli pametnih naočala, prstenova i satova pojavljuju gotovo svakoga tjedna te da osobna asistencija postaje jedno od glavnih područja njihove primjene.

U razvoj takvih proizvoda uključene su velike tehnološke kompanije i novi startupi. Apple, Google i Samsung ugrađuju AI asistenciju u više kategorija uređaja, Meta širi mogućnosti pametnih naočala kroz agenta Muse, dok Oura i WHOOP naglasak stavljaju na personaliziranu analitiku zdravstvenih pokazatelja. Uređaji mogu pomagati pri organizaciji posla, primjerice transkripcijom razgovora i izradom podsjetnika. Pritom se različiti hardverski formati natječu za mjesto uređaja putem kojega je AI korisniku dostupan tijekom cijelog dana.

„Ta praktičnost otvara važna pitanja privatnosti. Pametne naočale mogu snimati osobe bez njihova znanja, a drugi uređaji pristupaju mikrofonima, zdravstvenim pokazateljima i privatnoj komunikaciji”, upozorava Mitchell. Meta je, navodi, pojačala otpornost indikatora snimanja na neovlaštene izmjene, ali industrija u cjelini često prednost daje lansiranju proizvoda pred potpunim rješavanjem rizika od zadiranja u privatnost.

Mitchell dodaje da regulatori u više država počinju reagirati. Europski odbor za zaštitu podataka u listopadu je pozvao na jasno vidljive oznake snimanja i istaknuo da proizvođači ne mogu odgovornost za privatnost prebaciti na korisnike, dok se dodatna ograničenja pojavljuju u Norveškoj i Australiji. Korisnici će naposljetku morati procijeniti opravdava li stalno dostupna asistencija tako širok pristup njihovoj svakodnevici.

Nosivi uređaji obrađuju podatke različite osjetljivosti, od informacija o kretanju do glasovnih zapisa i zdravstvenih pokazatelja. Rizici se povećavaju kada uređaj može stalno slušati okolinu ili automatski prepoznati kontekst. Važno je razlikovati lokalnu obradu podataka od prijenosa snimki u udaljene podatkovne centre. Lokalna obrada u nekim slučajevima može smanjiti količinu podataka koja napušta uređaj. Ipak, sama po sebi ne jamči da su sva pitanja privatnosti riješena. U Europskoj uniji obrada osobnih podataka podliježe pravilima GDPR-a.

Podaci o zdravlju u načelu imaju posebnu zaštitu prema toj uredbi. Za uređaje s kamerama dodatno je važno upozoriti osobe koje bi mogle biti snimljene. Proizvođači pritom trebaju omogućiti razumljive postavke dozvola i brisanja podataka. Sigurnosna ažuriranja imaju veliku ulogu jer kompromitirani uređaj može otkriti osjetljive informacije. Ugradnja AI agenata povećava potrebu za kontrolom radnji koje uređaj smije izvršavati u korisnikovo ime. Budući razvoj tržišta zato će ovisiti i o povjerenju u tehnologiju, a ne samo o broju njezinih funkcija.