AI mijenja tržište rada i poslodavci sve više traže kreativnost i prosuđivanje

Umjetna inteligencija mijenja vještine koje poslodavci traže od radnika, a istodobno povećava vrijednost ljudskih sposobnosti poput prosuđivanja, kreativnosti i vodstva, pokazuje PwC-ovo istraživanje "2026 AI Jobs Barometer".

Istraživanje se temelji na analizi više od milijardu oglasa za posao na šest kontinenata te upućuje na sve izraženije razlike na tržištu rada. Prema autorima istraživanja, umjetna inteligencija pridonosi stvaranju svojevrsnog tržišta rada na dva kolosijeka. S jedne strane nalaze se zanimanja u kojima AI preuzima rutinske zadatke, dok ljudska stručnost i prosuđivanje postaju važniji. S druge strane su poslovi koje AI čini dostupnijima radnicima bez specijaliziranog znanja.

PwC takve kategorije naziva "profesionaliziranima" i "demokratiziranima". Prva skupina, u koju ubraja primjerice radiologe i stručnjake za zapošljavanje, bilježi dvostruko brži rast broja radnih mjesta te 42 posto brži rast plaća od druge skupine, u kojoj su poslovi poput upravljanja IT uslugama ili administrativnih poslova u zdravstvu.

Promjene su vidljive i kod početnih radnih mjesta. Analiza 2,4 milijuna oglasa za početne pozicije u SAD-u pokazala je da poslovi najizloženiji utjecaju umjetne inteligencije sve češće zahtijevaju vještine poput vodstva, kreativnosti i rada s ljudima. Broj takvih početnih pozicija porastao je za 35 posto od 2019. godine, dok je broj ostalih početnih poslova pao za deset posto.

Joe Atkinson, PwC-ov globalni voditelj usluga povezanih s umjetnom inteligencijom, smatra da se među tvrtkama stvara nova podjela. Prema njegovim riječima, organizacije koje umjetnu inteligenciju koriste za jačanje stručnosti zaposlenika i razvoj novih proizvoda i usluga ostvaruju veću produktivnost i brži rast od onih koje se prvenstveno oslanjaju na automatizaciju.

Istraživanje pokazuje da su tvrtke u sektorima koji su najviše izloženi umjetnoj inteligenciji od 2018. do 2025. povećale produktivnost za 34 posto. U sektorima koji su najmanje izloženi AI-ju rast produktivnosti iznosio je 24 posto. Unutar skupine najizloženijih tvrtki posebno se izdvaja petina poduzeća s najboljim rezultatima, koja su u promatranom razdoblju ostvarila rast produktivnosti rada od 163 posto.

Podaci pokazuju i da veća primjena umjetne inteligencije nije povezana sa sporijim zapošljavanjem. Naprotiv, zaposlenost u tvrtkama koje su najviše izložene AI-ju porasla je za 52 posto u odnosu na 2018. godinu, dok je u najmanje izloženim tvrtkama rast iznosio 36 posto.

Radnici koji posjeduju vještine povezane s korištenjem, razumijevanjem ili razvojem umjetne inteligencije ostvaruju i veću plaću. Prosječni dodatak na plaću za takve kompetencije dosegnuo je 62 posto, u odnosu na 57 posto godinu ranije. Razlike među sektorima pritom su značajne, od 118 posto u pojedinim granama potrošačkog sektora do 16 posto u javnoj upravi.

Poslovi koji zahtijevaju specifične AI vještine, poput strojnog učenja ili prompt inženjeringa, rastu znatno brže od ukupnog tržišta rada. PwC navodi da je njihov rast približno osam puta brži od prosjeka svih oglasa za posao. Najveći doprinos tom rastu dolazi iz sektora tehnologije, medija i telekomunikacija te profesionalnih usluga.

Pete Brown, PwC-ov globalni voditelj usluga povezanih s radnom snagom, upozorava da umjetna inteligencija mijenja tradicionalni odnos između iskustva i stručnosti. Kako AI preuzima dio rutinskih zadataka koji su nekada služili kao oblik učenja na poslu, od zaposlenika se sve ranije očekuju sposobnosti poput prosuđivanja, prilagodljivosti i vođenja timova.

Sličnu ocjenu iznose i predstavnici PwC-a u Hrvatskoj. Slaven Kartelo ističe da najveći učinci umjetne inteligencije ne proizlaze iz automatizacije postojećih zadataka, nego iz promjene poslovnih modela i stvaranja novih izvora rasta. Tamara Maćašović navodi da tržište rada postaje složenije te da će organizacije morati više ulagati u razvoj vještina koje umjetna inteligencija ne može zamijeniti, poput suradnje i vodstva.

Nalazi istraživanja upućuju na to da umjetna inteligencija ne smanjuje važnost ljudskog rada, nego mijenja vrste znanja i sposobnosti koje poslodavci traže. Sve veću vrijednost pritom imaju vještine koje je teško automatizirati, dok se tehnološke kompetencije povezane s umjetnom inteligencijom sve više odražavaju i na razinu plaća.