AI mijenja alat, ne kreativnost

Priznanje za dokumentarni video Gregor Čavlović ne doživljava samo kao potvrdu produkcijskog rada nego i kao znak da je tema koju je projekt otvorio dovoljno važna za širu pozornost. Webby Award za video „How One Company Secretly Poisoned The Planet“ osvojio je u kategoriji najboljeg dugometražnog videa 2025. godine. Webby Awards smatra se jednim od najuglednijih svjetskih priznanja za digitalne projekte i internetski sadržaj, a ove su godine među dobitnicima bili Google, NASA, Netflix, Apple, Lady Gaga i Justin Bieber.

Video se bavi skupinom tvari poznatih kao „forever chemicals“, odnosno vječnim kemikalijama, koje se koriste u različitim proizvodima i mogu se akumulirati u okolišu i ljudskom organizmu. „Dobiti bilo kakvu nagradu je odlična stvar, ali priznanje tog videa daje znak kakav smo velik problem pokrili“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Gregor Čavlović.

U razgovoru objašnjava da se te kemikalije koriste, među ostalim, u proizvodima s neljepljivim svojstvima i vodootpornoj odjeći za planinarenje. Problem nije samo njihova prisutnost u okolišu nego i dugotrajno nakupljanje. „Ne samo da truju okoliš nego se polako akumuliraju i u našoj krvi“, kaže Čavlović. Upravo je osvještavanje tog problema bilo jedan od ključnih razloga zbog kojih mu je priznanje za video važno.

Dokumentarac je zahtijevao znatno više od samog snimanja i montaže. Čavlović navodi da je otkrio temu, napisao scenarij, kontaktirao istraživače i stručnjake te odlazio na lokacije na kojima su pratili filtriranje vode od tih kemikalija. Slijedili su produkcija, montaža i ostali dijelovi procesa. „U svakom procesu, u svakom dijelu procesa imam prste“, opisuje svoj angažman.

Takav način rada objašnjava i njegov odnos prema umjetnoj inteligenciji u multimedijskoj produkciji. Dokumentarac je nastajao u veljači prethodne godine, a Čavlović naglašava koliko se AI od tada promijenio. „Razlika između umjetne inteligencije danas i gdje je bila prije godinu i pol već je ogromna“, kaže. Iako su alati i tada bili razvijeni, u tom projektu nisu imali veliku ulogu.

Produkcija se oslanjala na vlastiti tim montažera, ilustratora i animatora, a scenarij nije pisan uz pomoć generativne umjetne inteligencije. „Za taj projekt specifično nismo koristili puno umjetne inteligencije“, objašnjava Čavlović. Istraživanje može uključivati traženje relevantnih znanstvenih radova, no informacije se zatim moraju provjeravati. Pritom razlikuje pomoć alata u pronalaženju materijala od autorskog i uredničkog procesa, za koji i dalje odgovaraju ljudi.

Promjene su, međutim, vrlo brze. Čavlović posebno vidi napredak u spoju umjetne inteligencije i programiranja. Danas je, prema njegovu iskustvu, moguće izrađivati sve preciznije znanstvene animacije programskim pristupom i uz cloud alate, umjesto da se cijeli postupak nužno oslanja na klasične alate poput Adobe After Effectsa. „Sve više dolazi do napretka umjetne inteligencije, pogotovo Claudea i programiranja, gdje je sada moguće raditi već jako točne znanstvene animacije“, kaže.

Takav razvoj otvara pitanje što će se dogoditi s poslovima ilustratora, animatora i drugih kreativaca. Čavlović pritom ne polazi od pretpostavke da kvaliteta nastaje samim korištenjem AI-ja. Naprotiv, smatra da rezultat i dalje odražava sposobnosti osobe koja alat koristi. „Umjetna inteligencija implicira bilo kakve vještine koje ima osoba koja stavi prompt u tu aplikaciju“, kaže, povezujući kvalitetu rezultata s kreativnošću, znanjem i namjerom autora.

Velik dio sadržaja koji se danas masovno proizvodi uz pomoć AI-ja smatra slabim, osobito kada nastaje bez kreativne ideje i s motivom brzog privlačenja pažnje ili zarade. To je bitna razlika između automatizirane proizvodnje velike količine sadržaja i ozbiljne multimedijske produkcije. AI može ubrzati pojedine korake, ali sam po sebi ne daje istraživačku vrijednost, urednički kriterij ni originalnu ideju.

U njegovu timu zato se na promjene ne gleda prvenstveno kroz nestanak radnih mjesta. „Mi zapošljavamo jako kreativne i talentirane ljude kojima AI mijenja dijelove njihovog posla, ne ugrožava njihov posao“, kaže Čavlović. Ako se dio animacije može napraviti drugačije ili brže, kreativci dobivaju prostor za istraživanje drugih formata i novih načina predstavljanja sadržaja.

Upravo je taj pomak za njega najzanimljiviji. Tehnologija preuzima ili mijenja određene produkcijske korake, dok se ljudski rad može usmjeriti na ono što nije svodivo na automatizaciju: izbor teme, istraživanje, provjeru, interpretaciju i kreativnu odluku. „To je za naš tim super jer vidim na koji se način ljudi onda mogu kreativno izraziti kroz druge elemente“, zaključuje Čavlović. Prema njegovu viđenju, AI zato nije kraj kreativne produkcije, nego još jedan alat koji mijenja njezin radni proces i istodobno podiže važnost stvarnih autorskih vještina. Brzina promjene alata pritom ne umanjuje potrebu za provjerom znanstvenih izvora, istraživanjem teme i jasnom kreativnom odlukom o tome kako je predstaviti publici.