AI i robotika preuzimaju IFA-u

IFA Media Days počeli su 2. rujna u Berlinu, dva dana prije službenog otvaranja IFA-e 2026., a organizatori su već na uvodnoj konferenciji jasno odredili glavne tehnološke teme ovogodišnjeg sajma. Umjetna inteligencija više nije predstavljena samo kao softverska tehnologija za stvaranje sadržaja i obradu podataka, nego kao temelj nove generacije uređaja, robota i sustava koji sve više ulaze u fizički svijet.

Leif Lindner, izvršni direktor IFA Managementa, upozorio je da se tehnološka transformacija danas odvija brže od prethodnih velikih industrijskih promjena. Posebno je izdvojio činjenicu da AI modeli postaju manji, energetski učinkovitiji i dovoljno snažni da se sve veći dio obrade može izvoditi izravno na uređaju, bez stalnog oslanjanja na velike podatkovne centre i cloud infrastrukturu.

Takav razvoj postupno mijenja pametne telefone, automobile, osobna računala, televizore i kućanske uređaje. Umjetna inteligencija tako postaje sastavni dio samog proizvoda, a ne samo dodatna usluga kojoj se pristupa preko interneta.

„Budućnost više nije nešto što se nalazi na udaljenom horizontu. Budućnost je sada. No tehnologija sama po sebi ne stvara napredak. Svoj puni potencijal ostvaruje tek kada je ljudi mogu razumjeti, isprobati i sudjelovati u njezinu oblikovanju“, poručio je Lindner.

Upravo bi robotika trebala biti jedan od najuočljivijih dijelova IFA-e 2026. Posjetitelji će tijekom sajma moći vidjeti RoboCup, na kojem autonomni roboti igraju nogomet, dok će se u programu „Robots on the Runway“ humanoidni i drugi roboti predstaviti na svojevrsnoj tehnološkoj modnoj pisti. IFA Next ove godine dodatno povećava prostor posvećen robotici, umjetnoj inteligenciji, pametnim naočalama, nosivim uređajima i tehnologijama pametnog doma.

Organizatori istodobno pokušavaju proširiti IFA-u izvan klasičnog modela sajma na kojem proizvođači jednostavno predstavljaju nove televizore, računala ili kućanske uređaje. Retail Leaders Summit, Retail Innovation Zone, Smart Living Forum i IFA Next trebali bi povezati proizvođače, trgovce, startupove, istraživačke institucije i donositelje odluka, dok su sadržaji poput Creator Huba namijenjeni mlađoj publici i kreatorima digitalnog sadržaja.

Prema podacima organizatora, polovica privatnih posjetitelja IFA-e danas je mlađa od 35 godina, dok se oko dvije trećine posjetitelja ponovno vraća na sajam. To pokazuje i koliko se profil publike promijenio u odnosu na razdoblje kada su veliki tehnološki sajmovi prvenstveno bili mjesto predstavljanja televizora, audioopreme i velikih kućanskih uređaja.

Tehnološka industrija u Berlin istodobno dolazi s boljim tržišnim pokazateljima nego što bi se moglo zaključiti iz opće gospodarske neizvjesnosti. Prema podacima GFU Consumer & Home Electronicsa, odnosno NIQ/GfK tržišnog praćenja, prihod globalnog tržišta tehnološke robe i trajnih potrošačkih dobara u prvih šest mjeseci 2026. dosegnuo je 430,5 milijardi dolara, što je nominalno 6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Podaci pritom ne uključuju Sjevernu Ameriku i Rusiju, a nominalni rast treba promatrati i u kontekstu kretanja tečaja američkog dolara. Nakon prilagodbe valutnim promjenama rast iznosi znatno umjerenijih 2,4 posto. Drugim riječima, dio povećanja vrijednosti tržišta nije posljedica samo veće prodaje ili skupljih proizvoda, nego i promjene odnosa valuta.

Ipak, struktura potrošnje pokazuje zanimljivu promjenu. Kupci opreznije biraju proizvode, uređaje zadržavaju dulje i manje su skloni automatskoj zamjeni starog modela novim samo zato što je stigla nova generacija. S druge strane, spremni su izdvojiti više novca kada uređaj donosi mjerljivo poboljšanje performansi, energetsku učinkovitost, praktičnost ili funkcije koje doista mijenjaju način njegove uporabe.

Među regionalnim motorima rasta posebno se izdvajaju azijska tržišta u razvoju izvan Kine, gdje je u prvom polugodištu zabilježen rast od 12 posto. Još snažnije povećanje, od 15 posto, bilježe Bliski istok i Afrika. Dio zemalja jugoistočne Azije dodatno dobiva na važnosti zbog diversifikacije globalnih dobavnih lanaca i sve veće uloge u proizvodnji i izvozu elektroničkih komponenti i hardvera povezanog s umjetnom inteligencijom.

Najdinamičnija kategorija u prvih šest mjeseci ponovno su bili mali kućanski uređaji, čija je vrijednost prodaje porasla 5 posto. Telekomunikacijski proizvodi rasli su 4 posto, dok je potrošačka elektronika zabilježila rast od 2 posto.

Među proizvodima za kojima raste potražnja izdvajaju se veliki samostojeći hladnjaci konstruirani tako da se bolje uklapaju u suvremene kuhinje, perilice rublja s programima čišćenja parom, espresso aparati s portafilterom i robotski usisavači. U tehnološkom segmentu rastu AI računala s procesorima namijenjenima lokalnoj obradi zadataka umjetne inteligencije, kao i televizori dijagonale od najmanje 75 inča.

Upravo se u tim kategorijama vidi smjer u kojem proizvođači traže novi rast. Umjesto jednostavnog povećavanja broja funkcija, sve je važnije kupcu pokazati zašto bi određena mogućnost trebala opravdati kupnju novog uređaja.

Carine Chardon, direktorica GFU Consumer & Home Electronicsa, istaknula je da je tržište snažnije nego što trenutačno raspoloženje potrošača sugerira. Prema njezinoj ocjeni, najveće izglede za rast imaju inovacije koje pojednostavljuju svakodnevni život, smanjuju potrošnju energije ili otvaraju potpuno nove načine korištenja uređaja. Uz umjetnu inteligenciju, upravo bi robotika i nova generacija nosivih uređaja trebale biti među glavnim tehnološkim područjima koja će obilježiti sljedeću fazu razvoja tržišta.

Najnoviji podaci NIQ-a dodatno potvrđuju da rast tržišta više ne počiva na starom modelu redovite zamjene uređaja svakih nekoliko godina. NIQ sada procjenjuje da bi globalna prodaja tehnoloških proizvoda i trajnih potrošačkih dobara tijekom cijele 2026. mogla dosegnuti oko 1,4 bilijuna dolara, odnosno 5,1 posto više nego godinu prije. Istodobno čak 63 posto ispitanih potrošača pokazuje visoku osjetljivost na cijene, dok 60 posto kao jednu od ključnih osobina brenda navodi dobar odnos cijene i vrijednosti. Čak 56 posto kupaca odgodilo je neku tehnološku kupnju zato što je proizvod bio preskup ili su čekali popust.

Međutim, pri procjeni stvarne vrijednosti proizvoda kupci trajnost, kvalitetu, praktičnost i povjerenje u proizvod često stavljaju ispred same niske cijene. To proizvođačima stvara znatno složeniji zadatak jer sama oznaka AI više nije dovoljna za opravdavanje više cijene uređaja. Nova funkcionalnost mora imati jasnu primjenu i vidljivu korist za korisnika. 

Upravo zato lokalna obrada umjetne inteligencije na računalima i telefonima, automatizacija kućanskih uređaja te roboti sposobni za obavljanje konkretnih zadataka dobivaju sve veću važnost. IFA Next ove godine očekuje oko 300 izlagača, uz sudjelovanje predstavnika iz najmanje 25 država i dosad najveću prisutnost humanoidnih robota na tom dijelu sajma. Time ovogodišnja IFA postaje svojevrsni test koliko se brzo umjetna inteligencija može preseliti iz generativnih servisa i podatkovnih centara u uređaje koje potrošači svakodnevno koriste. Pravi tržišni izazov pritom neće biti samo pokazati što AI i robotika mogu napraviti, nego uvjeriti sve opreznije kupce da su te mogućnosti dovoljno korisne da zbog njih ponovno otvore novčanik.