A1 ubrzava terenske procese, širi optiku i automatizira upravljanje mrežom

Rezultati A1 u fiksnom internetu nisu posljedica kratkoročnih akcija, nego dugoročnog ulaganja i promjene strategije koja traje više od desetljeća. Prema riječima CTO-a A1 Hrvatska za ICTbusiness.jnfo Vladimira Skendera na predstavljanju rezultata nPerfove analize domaćeg tržišta fiksnog pristupa internetu, ključni zaokret dogodio se oko 2012., a snažnije ubrzao od 2017., kada je fokus prebačen s dominantnog širenja kabelske mreže na optički roll-out.

Danas A1 kombinirano pokriva oko 870 tisuća kućanstava kroz optiku i visoko-kapacitiranu kabelsku infrastrukturu. Važnu ulogu imaju i projekti sufinancirani sredstvima Europske unije, kroz koje se u 2026. dovršavaju tri dodatna područja za više od 30 tisuća kućanstava. Paralelno se provodi sustavna migracija korisnika s bakra i drugih legacy tehnologija. No infrastruktura je tek dio priče. Kako ističe Skender za A1 je tu i snažan fokus na korisničko iskustvo, terminalnu opremu i procese na terenu. Upravo kombinacija optike, Wi-Fi ekosustava najnovije generacije i proaktivnog upravljanja mrežom stoji iza vidljivog pomaka u mjerenjima i percepciji korisnika i prvog mjesta na nPerf ljestvici, objašnjava Skender.

Koji su ključni razlozi zbog kojih je A1 došao do ovih rezultata i koliko se dugo na tome radilo?

Ovi rezultati nisu se dogodili preko noći niti su posljedica slučajnih mjerenja. Riječ je o višegodišnjem, planskom radu koji je započeo još oko 2012. i dodatno se ubrzao od 2017. godine, kada smo promijenili strategiju razvoja – s dominantnog širenja kabelske mreže prema snažnom širenju optičke infrastrukture. To je bio prvi i ključni okidač. Danas imamo pokrivenost za približno 870 tisuća kućanstava, kombinirano kroz optiku i visoko-kapacitiranu kabelsku mrežu. Drugi snažan motiv bio je razvoj optike i kroz projekte sufinancirane sredstvima Europske unije. U 2026. godini završavamo tri dodatna područja, ukupno za više od 30 tisuća kućanstava, na području Šibensko-kninske županije, Knina i okolice, Primoštena i okolice te Županje. Paralelno, gdje god širimo optiku, aktivno migriramo korisnike s legacy tehnologija, ponajviše s bakra, ali i s vlastite infrastrukture, kao i korisnike koji su ranije koristili fiksni pristup preko mobilne mreže.

Što je, uz širenje optike, dodatno utjecalo na rezultate mjerenja i percepciju korisnika?

Optička mreža danas je naša najveća korisnička baza i to se izravno reflektira na rezultate. Uz to, snažno smo se fokusirali na korisničko iskustvo i terminalnu opremu. Više od 65 posto terminala u našoj fiksnoj mreži su Wi-Fi uređaji, a upravo se preko te razine u velikoj mjeri provode relevantna mjerenja kvalitete usluge. Kroz interne projekte i procese znatno smo unaprijedili prvi dojam korisnika prilikom dolaska tehničara u dom i same instalacije. U terenskim operacijama sudjeluje više od sto vlastitih tehničara, a cilj nam je iz godine u godinu podizati standard usluge.

Koliko brzo danas radite instalacije i kako ste se prilagodili dostupnosti korisnika?

Prema posljednjim podacima regulatorne agencije, prosječno vrijeme instalacije za nove korisnike kreće se između pet i deset dana, neovisno o tome radi li se o kabelskoj ili optičkoj mreži. Uveli smo vikend termine i popodnevne termine kako bi korisnici mogli sami izabrati vrijeme instalacije. Danas se oko 15 posto instalacija odvija u popodnevnim satima, čak do 20 ili 21 sat, što je značajno unaprijedilo percepciju usluge.

Kakvi su vam prosjeci u rješavanju kvarova i što stoji iza tog poboljšanja?

Prosječno vrijeme otklona kvarova iznosi jedan do dva dana, bez eskalacija, i to za optičku i za kabelsku infrastrukturu. Ključan element tog poboljšanja je pametna analitika i proaktivni network management. Operativni timovi i kontaktni centar imaju preciznu informaciju gdje je problem, pa korisnicima odmah možemo reći gdje je prekid i kada očekujemo rješenje. Time smo značajno smanjili broj poziva prema kontaktnom centru.

Što konkretno znači proaktivni network management u praksi?

Proaktivno pratimo parametre s terminalne opreme, iz aktivne mrežne opreme i s pristupnih točaka. Cilj nam je masovne prekide, one koji pogađaju više od 50 korisnika, identificirati i rješavati prije nego što se korisnici jave. Posebno smo velik iskorak napravili na kabelskoj mreži. Dodatno, osigurali smo europska sredstva za razvoj sličnog sustava i za optičku infrastrukturu. Riječ je o razvojnome projektu s partnerima u Hrvatskoj, pri čemu A1 ostaje vlasnik rješenja, s mogućnošću primjene unutar grupe i potencijalne komercijalizacije.

U kojim ste kategorijama ostvarili najbolje rezultate i gdje vidite prostor za dodatni napredak?

U četiri od pet kategorija ostvarili smo najbolje rezultate. Posebno se to odnosi na download performanse, latenciju, web iskustvo i streaming. U upload segmentu nismo na samom vrhu, ali u cloud performansama smo unutar pet posto razlike u odnosu na konkurenciju. Najvažnije nam je da korisnici prepoznaju kvalitetu, a kroz daljnje investicije u optiku i terminalnu opremu želimo te rezultate dugoročno zadržati.

Koliki je realan potencijal širenja optičke mreže u Hrvatskoj?

Prema zadnjem popisu stanovništva, Hrvatska ima oko 2,4 milijuna kućanstava. Od toga je oko 1,4 milijuna rezidencijalnih, dok se oko 700 tisuća vodi kao poslovni subjekti, uključujući prazne stanove, apartmane i poslovne lokacije. Na temelju detaljnog mapiranja procijenili smo da postoji potencijal za širenje optike do oko 1,7 milijuna kućanstava, što znači da prostora za daljnji rast i dalje ima vrlo mnogo.

Kako gledate na projekt koji je propao, a trebao je donijeti značajna EU sredstva za gradnju optike?

Taj projekt je trebao obuhvatiti oko 200 do 205 tisuća kućanstava kroz sufinanciranje europskim sredstvima, ali je propao. Postojala je velika ambicija da se iskoristi. Prema informacijama koje imamo, radit će se nova analiza potencijala u tim područjima. Međutim, realno je očekivati da će komercijalni potencijal sada biti manji jer su operateri u međuvremenu dio tih područja već počeli pokrivati vlastitim ulaganjima.

Koliki su povrati investicija u komercijalnim projektima i projektima iz EU fondova?

Kod komercijalnog roll-outa povrat investicije iznosi između deset i dvanaest godina. U projektima sufinanciranim europskim sredstvima povrat je brži, između šest i osam godina. Zanimljivo je da upravo u ruralnim područjima često ostvarujemo vrlo visoke penetracije, i do 43 posto, što znači da je gotovo svaki drugi korisnik na našoj optici. To iskustvo je snažno utjecalo na odluke o daljnjim ulaganjima.

Koliko je Fixed Wireless Access važan na područjima bez optike?

Fixed Wireless Access koristimo ondje gdje optika ne postoji ili neće doći u dogledno vrijeme, primjerice na otocima poput Visa, Hvara, Korčule i Brača. Rješenje ima svoja ograničenja jer kapacitet nije neograničen, osobito u ljetnim mjesecima. Koristimo ga ciljano i transparentno komuniciramo korisnicima ograničenja, dok god ne postoji kvalitetnija alternativa.

U kojem vremenskom horizontu očekujete daljnji intenzivan razvoj optike?

Unatoč makroekonomskim izazovima, poput viših kamatnih stopa i težeg financiranja infrastrukturnih projekata, u Hrvatskoj vidim još najmanje pet do sedam godina intenzivnog optičkog roll-outa. Razvoj će se odvijati kroz komercijalne projekte, nove europske fondove i potencijalna ulaganja investicijskih fondova koji traže stabilan povrat. Dugoročno, kabelska mreža neće moći konkurirati optici, iako će sljedećih desetak godina i dalje biti kvalitetna i pouzdana.

Razmišljate li o rješenjima koja bi smanjila potrebu za radovima u stanovima?

Razmišljamo o tome i već smo pilotirali određena rješenja. Jedan smjer su OTT aplikacije na televizorima ili jednostavniji set-top box uređaji koji se mogu povezivati putem Wi-Fi-ja. Drugi smjer su Wi-Fi mesh rješenja po stanovima. Međutim, postavljanje opreme izvan stana otvara pitanje suglasnosti suvlasnika i napajanja u zajedničkim prostorima, što često usporava implementaciju.

Kako vidite razvoj mobilne mreže, 5G Advanced i 6G?

5G još nije iscrpio puni monetizacijski potencijal i ima značajan prostor za daljnji razvoj, posebno u visoko-kapacitiranim frekvencijskim pojasevima i Fixed Wireless Accessu. 6G u sljedećih deset godina ne vidim kao realnu komercijalnu tehnologiju, već prvenstveno kao koncept u najavama. Fokus nam je na maksimalnom iskorištavanju postojećih i nadolazećih 5G mogućnosti.

Kakva je situacija s gašenjem 3G mreže i budućnošću 2G-a?

3G smo ugasili na obali, uključujući Dalmaciju i sjeverni Jadran, a do ljeta planiramo gašenje i na kontinentu. 2G ostaje aktivan zbog značajnog broja korisnika koji i dalje koriste starije uređaje ili ne žele prijeći na novije tehnologije. Mnogi veliki sustavi koriste 2G i za svoja IoT rješenja i druge potrebe tako da mobilna mreža bazirana na 2G tehnologiji ostaje.

Koliko je teško graditi nove bazne stanice i kako se nosite s otporom lokalnih zajednica?

Gradnja novih lokacija izuzetno je zahtjevna. Ambiciozni planovi često se svedu na 30 do 60 novih lokacija godišnje po operateru. Paradoks je da iz istih područja iz kojih dolazi otpor prema baznim stanicama često dolazi i najveći broj pritužbi na kvalitetu mobilnog signala. To je izazov s kojim se svakodnevno susrećemo.

Kolike su stvarne brzine koje su korisnicima potrebne u praksi?

U praksi su stvarne potrebe korisnika znatno niže od maksimalnih brzina koje se marketinški komuniciraju. Za prosječno kućno iskustvo 30 do 50 Mbit/s simetrično je više nego dovoljno za rad, surfanje, gaming i gledanje televizije. Ključni faktori su stabilnost i niska latencija, dok streaming platforme koriste adaptivne kodeke koji se prilagođavaju dostupnom kapacitetu.

Kako stojite sa zelenim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije?

Oko 20 posto baznih stanica opremljeno je solarnim sustavima, često u kombinaciji s litij-ionskim baterijama. Kroz europske projekte instalirali smo više od 200 solarnih sustava. Ta ulaganja su važna i zbog stabilnosti mreže, posebno na otocima, ali i zbog održivosti i pristupa financiranju.

Koliki je utjecaj automatizacije i umjetne inteligencije na upravljanje mrežom i zaposlenike?

Automatizacija i napredna analitika već sada snažno utječu na operativne odluke. U sljedećih nekoliko godina očekujem da će više od 50 posto procesa biti visoko automatizirano. To ne znači nestanak radnih mjesta, već promjenu strukture posla i potrebu za prekvalifikacijama. Cilj je veća učinkovitost, brže reakcije i više vremena za razvoj novih rješenja.