Šest futurističkih tehnologija za pohranu podataka

Šest futurističkih tehnologija za pohranu podataka

Foto: Fotolia

Pohrana podataka zadnjih je desetak godina počivala na identičnim temeljima, samo se kapacitet diskova mijenjao na godišnjoj razini, ali onda se sve promijenilo s 4K tehnologijom, pametnim telefonima moćnima kao računala, tabletima i općenito dolaskom Interneta stvari (IoT), koji zahtijeva međusobnu komunikaciju svih elektroničkih uređaja. Sve to traži sve više i više prostora, što se pokušava riješiti na sve moguće načine, a mi vam donosimo šest futurističkih tehnologija.

1. 5D Glass Data Disc

Kako i samo ime kaže, pohrana podataka odvijala bi se u pet dimenzija, koje bi bile povezane nanotehnologijom, a sve skupa bi zaokružilo staklo. Tako tvrde na sveučilištu Southampton i njihovom Optoelectronics Research Center (ORC). Uostalom, već su napravili prototip takvog 5D diska i na njega stane 360 terabajta podataka, a podnosi temperature do 190 stupnjeva Celzijevih. Nije ni to sve, zahvaljujući materijalu i načinu pohrane podataka, oni bi se mogli čuvati 13,8 milijardi godina. Inače, toliko godina trenutno ima Svemir.

2. Podvodni podatkovni centri

Ova futuristička tehnologija i nije toliko futuristička jer se njome ljudi već koriste. Ne za pohranu podataka već za internetsko povezivanje. Kablovi koji su u ovom trenutku pod morem posebno su izvedeni kako bi opstali u najtežim uvjetima i trenutno ih diljem svijeta ima 263 aktivna. Planira ih se provesti još 22, a trenutno na mjesečnoj bazi "nose" 51 milijardu gigabajta mjesečno. Do 2018. godine bi se ta brojka trebala "popesti" do 132 milijarde gigabajta. Pa kad je već moguće to, itekako je moguće malo unaprijediti tehnologiju pa postaviti podatkovne centre pod površinu mora. Svakako je praktičnije.

3. Islandski podatkovni neboder

Već neko vrijeme se govori o tome da se na Island postavi neboder čija bi funkcija bila identična onoj podatkovnih centara. Samo, ne bi služio za jednu kompaniju već za sve na svijetu kojima je potrebna takva vrsta pohrane podataka. Klima je idealna, podatkovnim centrima hladnoća treba s obzirom na zagrijavanje i išao bi u visinu od stotinu metara te bi davao sto posto čistu energiju. Zasad je to samo koncept, ali možda zaživi u neko vrijeme.

4. Hitachi Quartz Glass Disc

Pod brojem jedan je prototip izveden s nanotehologijom i posebnim izdržljivim materijalima, ali sama tehnologija se bazirala na onome što je Hitachi napravio još 2012. - prvi 5D disk napravljen od stakla. Na tim su temeljima sad krenuli korak dalje te na kvarcnom staklu veličine dva milimetra uspjeli pohraniti 40MB podataka. Naravno, to je premalo za današnje okvire, ali kad se dodatno razvije ova tehnologija, uskoro bismo na tim sitnim stvarčicama mogli imati gigabajte i gigabajte podataka.

5. Lebdeća konzola za uređaje s niskom potrošnjom energije

Zaboravite na USB priključke i sve ostale kablove za povezivanje uređaja. Uz pomoć lebdeće konzole putem elektronskih valova prenosili bismo podatke koje želimo i to bez da se dva uređaja uopće dotaknu. Zvuči kao bluetooth ili Wi-Fi, ali je i do tisuću puta brži pa praktički instant dobijemo podatke koje želimo. Zasad su istraživači u Južnoj Koreji i Škotskoj tek na samom konceptu ove tehnologije, ali uskoro bi se mogao pojaviti prototip.

6. Rudnici kao podatkovni centri

Diljem Sjedinjenih Američkih Država postoje napušteni rudnici vapnenca i ideja je iskoristiti ih kao podatkovne centre. Zvuči zanimljivo i originalno, ali problem je što bi ta transformacija ipak koštala previše novca. Osim ako netko ovu ideju ne pretoči u nešto financijski prihvatljiviju stvarnost.

Još iz kategorije

Ministarstvo gospodarstva pojašnjava situaciju oko eRačuna

Ministarstvo gospodarstva pojašnjava situaciju oko eRačuna

06.12.2019. komentiraj

Jučerašnja obavijest o nedostupnosti slanja i zaprimanja eRačuna putem servisa 'Moj eRačun', informacijskog posrednika Elektronički računi koju smo uputili kao resorno ministarstvo nadležno za područje razmjene eRačuna, bila je namijenjena isključivo informacijskim posrednicima, kako bi svoje korisnike dobavljače/izdavatelje eRačuna (koji su nam prijavili nemogućnost slanja eRačuna prema korisnicima servisa Moj eRačun) obavijestili o mogućnosti propisanoj Pravilnikom o tehničkim elementima, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa i pratećih isprava u javnoj nabavi, ističu iz Ministarstva gospodarstva na upit ICTbusiness.info.

Identyum digitalni identitet od siječnja 2020. dostupan i klijentima Ferratum banke

Identyum digitalni identitet od siječnja 2020. dostupan i klijentima Ferratum banke

06.12.2019. komentiraj

Identyum platforma za digitalni identitet, u vlasništvu hrvatskog Regtech startupa Identity Consortium od iduće godine postaje dostupna i klijentima Ferratum banke. Posljedica je to uspješno dovršenog dugotrajnog i vrlo zahtjevnog procesa testiranja Identyum platforme od strane compliance odjela Ferratum banke, koji je u konačnici rezultirao potpisivanjem ugovora o korištenju Identyum platforme za digitalni identitet. U slijedećoj fazi slijedi implementacija u produkcijsku okolinu Ferratum banke, čiji završetak se očekuje do kraja siječnja 2020. godine.

Moj e-račun ponovno dostupan, otvorena hajka na medije

Moj e-račun ponovno dostupan, otvorena hajka na medije

06.12.2019. komentiraj

Sustav Moj e-račun tvrtke Eltkronički računi ponovno je dostupan i funkcionalan, za ICTbusiness.info potvrdili su iz ove tvrtke. Kako ističu, tvrtka Elektronički računi 5.12. oko 12:30 sati zaprimila obavijest o problemima u isporuci računa s navodom da 21500 računa čeka isporuku na Centralnoj platformi. Prema informacijama iz MINGO-a,  mail koji se citira u članku bio je distribuiran informacijskim posrednicima kao podloga da mogu neposlane račune – uslijed nedostupnosti posrednika, a sukladno Pravilniku – poslati u papirnatom obliku. Ujedno je mail, zaprimljen 5.12. oko 12:30, sati bila i prva prijava problema prema nama zbog čega smo naravno bili iznenađeni jer smo u navedenom periodu zaprimali eRačune s Centralne platforme.