Usporavanje rasta robne razmjene EU

Usporavanje rasta robne razmjene EU

Foto: Fotolia

Podatci o kretanju robne razmjene EU za prvih osam mjeseci konačno potkrepljuju činjenicu da se u ovoj godini bilježi usporavanje globalnog rasta, globalne potražnje i obujma globalne robne razmjene. Točnije, vrijednost izvoza na godišnjoj je razini povećana 3,6% dok je u istom razdoblju prošle godine izvoz povećan 4,2%, a kod uvoza je godišnja stopa rasta smanjena s 5,3% na 4,6%. Pritom je riječ o nominalnom porastu na koji znatno utječe i tečaj.

Naime, oko trećine Extra EU izvoza i polovina Extra EU uvoza realizira se u američkim dolarima, jedan manji dio robne razmjene ostvaruje se i u valutama povezanima uz dolarom te u švicarskim francima, a u prvih osam mjeseci došlo je do pada vrijednosti eura prema dolaru od gotovo 6% te prema franku za gotovo 4%. To znači da je samo zbog pada vrijednosti eura prema dolaru vrijednost ukupnog izvoza izražena u eurima povećana približno 2%, a uvoza približno 3%.

S druge strane, prošle je godine situacija bila potpuno obrnuta. U prvih osam mjeseci 2018. godine euro je prema dolaru ojačao za čak 8,4% i time utjecao na usporavanje rasta robne razmjene izražene u eurima. Pritom se misli samo na direktan utjecaj na nominalnu vrijednost, a naravno postoji i utjecaj na obujam robne razmjene povezan s promjenama u cjenovnoj konkurentnosti proizvoda.

Također treba spomenuti i utjecaj izvoznih i uvoznih cijena na nominalnu vrijednost robne razmjene. Točnije, kretanje globalnih cijena, ponajprije cijena sirove nafte, imalo je znatno veći utjecaj na nominalnu vrijednost robne razmjene u 2018. nego u ovoj godini. Primjerice uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja za Eurozonu povećane su u osam mjeseci prošle godine za 18,3%, a ove godine su smanjene za 1,7%, dok je prošlogodišnji rast kod proizvoda prerađivačke industrije iznosio 1,0%, a u ovoj godini 0,3% (podatak o izvoznim cijenama ne postoji, ali njihova kretanja konvergiraju). Dakle, sve ove činjenice idu u prilog tome da je realni rast robne razmjene EU u ovoj godini znatno sporiji nego u prošloj godini.

Prema raspoloživim podatcima Hrvatska je ipak među članicama koje još ne bilježe takve trendove. S ostvarenim rastom vrijednosti ukupnog izvoza od 5% u prvih osam mjeseci, prema podatcima Eurostata, bila je među desetak članica s takvim rastom od pet ili više posto, a taj rast je ujedno bio dinamičniji nego u istom razdoblju prošle godine.

Međutim, nastavak oporavka domaće potražnje i navedeni rast izvoza doveli su i do povećanja vrijednosti uvoza, tako da je Hrvatska bila među onim članicama kod kojih se u ovoj godini bilježe negativni trendovi u kretanju salda robne razmjene, bila riječ o smanjenju suficita ili povećanju deficita. Može se ipak napomenuti da se u toj skupini zemalja našla i Njemačka, najveće gospodarstvo EU, čiji je vanjskotrgovinski suficit u promatranom razdoblju, pod utjecajem smanjenog suficita u robnoj razmjeni s ostalim članicama EU, smanjen sa 159,7 na 150 milijardi eura.

Još iz kategorije

Oxford Economics tvrdi da Huaweijevo poslovanje Europi je donijelo višestruke koristi

Oxford Economics tvrdi da Huaweijevo poslovanje Europi je donijelo višestruke koristi

17.11.2019. komentiraj

Prestižna analitička kuća Oxford Economics objavila je izvješće o ekonomskom utjecaju Huaweija na europsko gospodarstvo u kojem je izračunato da je u 2018. godini kompanija doprinijela ukupno sa 12,8 milijardi eura bruto društvenom proizvodu Europske unije i pridruženih zemalja poput Islanda, Norveške i Švicarske.

Agilno je riječ godine u poslovnom svijetu

Agilno je riječ godine u poslovnom svijetu

15.11.2019. komentiraj

Zašto se svi u modernim kompanijama kunu u uspješnost agilnih timova, koje su prednosti agilnog načina rada, što sve on podrazumijeva i zašto svi pričaju o tome samo su neka od pitanja kojima će se baviti panel 'The Word of the Year: Agile' koji će se u sklopu RTL-ove konferencije Digital Shapers ovog mjeseca održati u Zagrebu. O iskustvima agilnog poslovanja i njegovom utjecaju na zaposlenike i korisnike govorit će Ana Pauzar, experience management director u Hrvatskom Telekomu, Luka Gauta, fintech business development manager u CROZ-u i Krešo Žmak, director products u Infobipu.

Hrvatski Telekom i slovenska tvrtka GEN-I potpisali ugovor o dugoročnoj suradnji na području e-mobilnosti

Hrvatski Telekom i slovenska tvrtka GEN-I potpisali ugovor o dugoročnoj suradnji na području e-mobilnosti

14.11.2019. komentiraj

Najveći domaći telekom operator Hrvatski Telekom koji je ujedno i najveći operator  mreže javnih i privatnih punionica za električna vozila u Hrvatskoj i slovenska energetska kompanija GEN-I sklopili su ugovor o dugoročnom partnerstvu na području e-mobilnosti. Temeljem ugovora vlasnici električnih vozila iz Slovenije i Hrvatske, koji su korisnici usluge e-mobilnosti tvrtke GEN-I, imat će pristup svim punionicama za električna vozila u operativnoj nadležnosti Hrvatskog Telekoma.