Hrvatska skočila za 13 mjesta na ljestvici konkurentnosti

Napori da se ograniči utjecaj tvrtki na okoliš mogli bi biti osujećeni zbog sve većih inflatornih pritisaka i geopolitičkih sukoba, tvrdi se u podacima IMD-ove svjetske ljestvice konkurentnosti za 2022., prema kojoj Danska po prvi put preuzima vodstvo.

Inflatorni pritisci imaju veći utjecaj na poduzeća – a time i na konkurentnost nacionalnih gospodarstava – od zabrinutosti oko emisija stakleničkih plinova i socio-ekonomskih razlika, otkrila je ovogodišnja IMD-ova Svjetska ljestvica konkurentnosti (WCR).

"Pokazalo se da inflatorni pritisci utječu na većinu proučavanih gospodarstava", rekao je Christos Cabolis, glavni ekonomist u Svjetskom centru za konkurentnost (WCC). “Drugi globalni izazovi koji utječu na konkurentnost zemalja uključuju varijante COVID-19 koje se pojavljuju s različitim intenzitetom u odnosu na broj zaraženih diljem svijeta; različite nacionalne politike za bavljenje COVID-om (od politika 'nulte tolerancije COVID-a' do politike udaljavanja od teme COVID-a'); i invazija Rusije na Ukrajinu“m tvrdi Cabolis.

Danska je na prvom mjestu, po prvi puta u 34-godišnjoj povijesti ljestvice, nakon što je 2021. godine zauzela 3. mjesto. Imala je izvanredne rezultate u čimbenicima poslovne učinkovitosti (1.) te produktivnosti i učinkovitosti (1.), a od pod-čimbenika, u praksi upravljanja (1.) Švicarska je pala na 2. mjesto, a Singapur se vratio na 3. mjesto (s 5.).

"Danska je digitalno najnaprednija zemlja na svijetu i sada zauzima prvo mjesto zahvaljujući dobrim politikama, prednostima koje ima kao europska država, jasnom fokusu na održivost i poticaju svog agilnog poslovnog sektora", rekao je profesor Arturo Bris, ravnatelj World Competitivness Centre (WCC).

Hrvatska je doživjela najveći ovogodišnji rast, pomaknuvši se s 59. na 46. mjesto, napredujući po svim čimbenicima konkurentnosti. To bi moglo biti povezano s poboljšanjem poslovnog raspoloženja zbog nadolazećeg pristupanja zemlje europodručju, istaknuli su iz Svjetskog centra za konkurentnost (WCC).

„Raduje nas  iznimni   rast  Hrvatske na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti (WCR), s 59. na 46. mjesto ove godine.  Nakon dvije pandemijske godine i dva razorna potresa, ovakav rast veseli i pokazuje iznimnu otpornost hrvatskog gospodarstva. Očekivane prednosti ulaska u europodručje, Schengenski prostor, ali i proces pristupanja OECD-u,  doprinijele su  pozitivnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu koje je zabilježila Svjetska ljestvica konkurentnosti“, istaknuo je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić.

Nema većeg porasta za Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, ali istočna Europa doživljava uspon konkurentnosti, prosječna pozicija konkurentnosti porasla je na 40. mjesto (za dva boda više od 2021.).

Podaci o inflaciji izračunati za ovu ljestvicu uključivali su inflaciju potrošačkih cijena preuzeti iz Svjetskog ekonomskog pregleda MMF-a za razdoblje 2021. – koji bilježi samo dva gospodarstva s negativnom inflacijom – i prognozu inflacije, iz istog izvora, koja više nije zabilježila negativnu inflaciju bilo gdje.

“Ovi rezultati su u oštroj suprotnosti s podacima koje smo procijenili u posljednjih nekoliko godina. Jasno je da inflatorni pritisak sada pojačava ionako problematična uska grla u lancu opskrbe diljem svijeta”, dodao je Cabolis, glavni ekonomist (WCC).

Osim toga, sami rukovoditelji sada smatraju da inflatorni pritisci, geopolitički sukobi i uska grla u lancu opskrbe utječu na njihovo poslovanje više od propisa o emisijama stakleničkih plinova i društveno-ekonomskih nejednakosti.

"Ovo kratkoročno preslagivanje prioriteta može dovesti do zanemarivanja dugoročnih trendova, poput onih vezanih uz održivost okoliša što bi moglo imati ozbiljan globalni utjecaj", rekao je José Caballero, viši ekonomist u WCC-u.

Postoci rukovoditelja koji su svaki od ovih izazova naveli kao razlog za „ozbiljnu zabrinutost“ bili su: inflatorni pritisci, 50 posto; geopolitički sukobi, 49 posto; i uska grla u lancu opskrbe, 48 posto. Mogućnost produljene prisutnosti COVID-19 je na četvrtom mjestu (43 posto rukovoditelja ga je stavilo na prvo mjesto). Ispitanici su mogli odabrati do 3 opcije od deset ponuđenih.

Manje od 15 posto ispitanih rukovoditelja smatra da je regulativa o emisiji stakleničkih plinova do sada utjecala na poslovanje u 2022. godini. To je u izravnoj suprotnosti s percepcijama koje su rukovoditelji imali prije godinu dana kada je većina, osobito u najkonkurentnijim zemljama, navela okolišnu održivost kao jedan od tri najveća razloga za zabrinutost.

U prvih 10, Švedska je pala na 4. mjesto (sa 2.), a Hong Kong se popeo na 5. (sa 7.). Dok je Nizozemska izgubila dva mjesta padom na 6. mjesto (s 4.), Tajvan je napredovao za jedno mjesto (7. s 8.), a Finska se pridružila prvih 10 po prvi put od 2009., dosegnuvši 8. poziciju (s 11.). Norveška je pala sa 6. na 9., a SAD su ponovno ušle u prvih 10.

Izvedba Švicarske ostala je jaka unatoč blagom padu u ukupnom poretku. Bila je na vrhu u čimbenicima vladine učinkovitosti i infrastrukture, a na 4. mjestu po poslovnoj učinkovitosti.

Oporavak Singapura proizašao je iz snažnih poboljšanja domaćeg gospodarstva (1. s 15.), zaposlenosti (3. s 18.), javnih financija (6. s 12.) te produktivnosti i učinkovitosti (9. s 14.). Međutim, ostao je na relativno niskim pozicijama u nekoliko podfaktora, uključujući prakse upravljanja (14.), znanstvenu infrastrukturu (16.) te zdravlje i okoliš (25.).

Pad Švedske rezultat je usporavanja mjera ekonomske uspješnosti kao što su domaće gospodarstvo (15. s 10.), međunarodna trgovina (27. s 17.), ali i  podfaktora zaposlenost (42. s 30.)

Ponovni plasman Hong Konga  među prvih 5, ima svoje korijene uglavnom u gospodarskom učinku ( 15. s 30.), posebno u podfaktoru domaćeg gospodarstva (21. s 32.) i u manjoj mjeri u međunarodnim ulaganjima (3. sa 7.).

Nizozemska je pala (4. na 6.) zbog značajnog pada u gospodarskom učinku (sa 2. na 19. mjesto). Taj je pad rezultat pada domaćeg gospodarstva (25.), međunarodnih ulaganja (46.), cijena (52.) i – u manjoj mjeri – podfaktora zaposlenosti (7.). Drugdje je nastavila snažno rasti.

Tajvansko poboljšanje je posljedica stabilnog učinka u čimbeniku učinkovitosti vlade koji je rezultat poboljšanja porezne politike (6. s 11.) i poboljšanja  za jedno mjesto u institucionalnom okviru (8.) i poslovnom zakonodavstvu (21.). Međutim, došlo je do značajnog pada podčimbenika javnih financija (od 4. na 10.mjesto).

Unatoč padu faktora ekonomske uspješnosti (44.), Finska se pridružila 10 najkonkurentnijih gospodarstava zahvaljujući napretku u učinkovitosti vlade (s 14. na 10. mjesto), posebice u poreznoj politici (52. s 59.), institucionalnom okviru (3. sa 6.), poslovnom zakonodavstvu (6. sa 12.) i društvenom okviru (s 2. na 1.).

Pad Norveške u ukupnoj ljestvici rezultat je opadanja tri od četiri čimbenika konkurentnosti. Iako je i dalje na 25. mjestu po faktoru ekonomske uspješnosti, njezin učinak je pao u podčimbeniku domaćeg gospodarstva (28.), kao i u podčimbenicima međunarodnih ulaganja (22.), zaposlenosti (18.) i cijenama (44.).

SAD je ostao na 10. mjestu, unatoč nekim značajnim padom na razini podčimbenika. Na primjer, pogoršao se njegov učinak u međunarodnoj trgovini (41.), institucionalnom okviru (23.), praksi upravljanja (15.) i tehnološkoj infrastrukturi (11.). Rangiranje zemlje u ostalim podčimbenicima ostalo je nisko, kao što su javne financije (53.), društveni okvir (40.) te stavovi i vrijednosti (26.). To je nadoknadio postizanjem prvog mjesta u međunarodnim ulaganjima (s 2. na 1.) i ostankom na 1. mjestu u znanstvenoj infrastrukturi. Također je napredovao u podčimbenicima zapošljavanja (10.) i tržišta rada (23.).

Kako je sve nastalo - svjetska ljestvica konkurentnosti (WCR), iz 2022. procijenila je 63 gospodarstva putem mješavine čvrstih podataka – 333 kriterija konkurentnosti odabranih kao rezultat opsežnog istraživanja korištenjem ekonomske literature, međunarodnih, nacionalnih i regionalnih izvora i povratnih informacija poslovne zajednice, vladinih agencija i akademika – i odgovora na ankete ( 100 rukovoditelja po gospodarstvu u prosjeku) od viših rukovoditelja, prikupljenih iz 56 lokalnih partnerskih instituta.

Svi su podaci zatim preneseni u četiri čimbenika (ekonomski učinak, učinkovitost vlade, poslovna učinkovitost i infrastruktura), svaki s pet podčimbenika. Kako različiti kriteriji pokazuju različite skale i jedinice, za izračun ukupnih, faktorskih i podfaktorskih rezultata korištena je metoda standardne devijacije. Time se mjeri relativna razlika između performansi gospodarstava, što rezultira točnijom procjenom relativne pozicije svake zemlje na konačnoj ljestvici. Statistički podaci čine dvije trećine rezultata, dok odgovori na ankete čine preostalu trećinu i provedeni su u Q1-Q2 2022.



URL članka Hrvatska skočila za 13 mjesta na ljestvici konkurentnosti