Stevenson: Business as usual razmišljanje je recept za katastrofu

Razgovarali smo o budućnosti s jednim od najcjenjenijih svjetskih futurista Markom Stevensonom koji će gostovati na 12. COMBIS konferenciji od 23. do 25. svibnja u Poreču.

Mark Stevenson jedan je od najcjenjenijih svjetskih futurista prema Huffington postu te autor bestsellera 'We do things differently' i 'An Optimist's Tour of the Future'. Stevenson je stručnjak za globalne trendove i inovacije, a svoja predviđanja o dobrim i lošim stvarima u idućih 20 godina i pojašnjenje zašto je 'business as usual’ razmišljanje zapravo recept za katastrofu publici će predstaviti na 12. COMBIS konferenciji 23. svibnja u Poreču kada će održati plenarno predavanje powered by HT pod nazivom "The Future and What to Do About it". ICTbusiness.info medijski je pokrovitelj COMBIS konferencije.

Koje su ključne tehnologije posljednjeg desetljeća i što predviđate da će se dogoditi u sljedećih 10 godina?

Vrlo rijetko predviđam i zapravo uopće ne volim predviđati. Svatko tko vam kaže kako će svijet izgledati za 10 ili 20 godina je arogantan i u krivu. Predviđanja ljudskih bića su skoro uvijek pogrešna i to zbog dva glavna razloga. Prvo, jer smo skloni predviđati na temelju svojih predrasuda i prema vlastitom referentnom okviru. Nastojimo predvidjeti nešto što se samo malo razlikuje od onoga što se već događa oko nas ili predviđamo samo ono što želimo vidjeti u budućnosti. Drugi razlog je to što je interakcija društva i tehnologije izuzetno kompleksna da bismo uopće i mogli nešto predvidjeti.

No, postoje određene tehnologije koje će prema mom mišljenju radikalno promijeniti stvari u budućnosti. Prva je, naravno, umjetna inteligencija koja će definitivno utjecati na većinu današnjih poslova, i to će se dogoditi vrlo brzo.  Druga su obnovljivi izvori energije koji trenutno prolaze izuzetno uzbudljivu fazu. Ono najzanimljivije što bi obnovljivi izvori energije mogli donijeti u budućnosti je da će, s obzirom da ih distribuira priroda, biti mnogo više energije koju će generirati mala poduzeća, farme, škole, a ne više velike korporacije. Kada se tom energijom krene trgovati putem 'energetskog interneta', promijenit će se cjelokupna dinamika moći u svijetu. Osim toga, cijena energije više se neće mijenjati, jer nakon što postavite solarne ploče ili svoje vjetroturbine, marginalni trošak goriva je nula, jer su vjetar i sunce besplatni. Sve što morate pokriti su minimalni troškovi održavanja, a to znači da imate mnogo stabilnije okruženje za ulaganja, jer ćete točno znati cijenu energije. Treći potencijalni igrač, iako ne možemo još biti u potpunosti sigurni kako će se ta tehnologija razviti - je Blokchain.

Svi danas govore o pametnim gradovima, o internet stvari, e-zdravstvu, e-vladi - danas sve u svome nazivu ima “e“ ili “Smart“. Gdje Vi vidite početak promjena u svijetu? Da li u Europi, SAD-u ili negdje drugdje? Tko su po Vama ključni igrači?

Ono što ja vidim je da se pomičemo iz svijeta 'ekonomije razmjera ili obujma' starog svijeta gdje su glavnu ulogu igrali veliki igrači i korporacije prema svijetu 'ekonomije distribucije' u kojem mrežna rješenja mogu učiniti mnogo toga daleko bolje, jeftinije, efikasnije i bliže. Stoga, ako niste na to pripremljeni, postajete irelevantni, bez obzira gdje se u svijetu nalazili. Mislim da ljudi zapravo ne razumiju koliko će značajne neke od promjena u budućnosti biti i koliko će se brzo to dogoditi.

Zašto smatrate da je "business as usual recept za katastrofu?

Ako nastavite sa svojim business as usual principom bit ćete u potpunosti nepripremljeni na ono što dolazi. Mogu vam dati jedan primjer. Što se dogodi kada se kombiniraju tehnologija autonomnih i električnih vozila? S obzirom da električna vozila imaju puno manje pokretnih dijelova, mogu prijeći preko milijun kilometara, umjesto dosadašnjih nekoliko stotina tisuća, što mijenja cijenu po kilometru vožnje. To znači da će postati razumnije kupovati vožnju kao uslugu nego posjedovati automobil. To će imati ogroman učinak na prosječan obiteljski budžet te će jedna obitelj na taj način moći uštedjeti oko četiri tisuće eura godišnje, jer više neće posjedovati automobil i trošiti novac na gorivo. Proizvodnja vozila će se smanjiti do 70 posto dok će se potrošnja nafte, samo u SAD-u, smanjiti za čak 30 milijuna barela dnevno. Također, nestat će i osiguranja vozila, jer vozila kao takvih više neće biti. Stoga, ako ste vlasnik osiguravajuće kuće za vozila ili tvornice automobila ili kompanije koja se bavi proizvodnjom goriva i nastavite poslovati kao da se ništa neće promijeniti u budućnosti, idete prema potpunoj katastrofi. Kao što Seth Godin kaže, u budućnosti će ostati samo dvije vrste kompanija - one hrabre koje će se prilagoditi novom načinu poslovanja, i one mrtve, ako nastave svoje poslovanje po principu business as usual.

Jedne od ključnih tehnologija koje se danas spominju su povezani automobili, povezani kućni uređaji, autonomna vozila, itd. Sve je danas povezano s pametnim telefonima ili pametnim uređajima. Mislite li da ćemo početi previše ovisiti o tehnologiji?

Kao i kod svake tehnologije, to ovisi o tome kako ćemo odgovoriti na glavno pitanje o budućnosti. Ja volim koristiti ovaj primjer: jedan jako dobar bubnjar ne boji se ritam mašine. Kada su se pojavile ritam mašine, loši bubnjari su se našli u nevolji jer se pokazalo kako je bolje imati ritam mašinu nego lošeg bubnjara. No, ako ste dobar bubnjar, shvatili ste koliko su ritam mašine dobre jer vam omogućuju da producirate kompleksnije ritmove, pomogle su vam u vašim kompozicijama, jednostavno su bile prekrasan alat. Jednako je i s tehnologijom.

Umjetna inteligencija je također nešto što zabrinjava ljude vezano uz budućnost. Mislite da bi se trebali bojati umjetne inteligencije?

Većina onoga što nazivamo umjetna inteligencija je zapravo strojno učenje, to nije inteligencija. Dolazimo do sadašnjeg trenutka kada svi govore kako ćemo uskoro imati strojeve koji će imati sposobnost rasuđivanja. Ja iskreno baš i ne vjerujem u to. No, ono što zapravo imamo su nevjerojatni strojevi. Ako ih iskoristimo na pravi način, da rade zajedno s ljudima, i usto pronađemo najbolji način za suradnju, kombinirajući najbolje od oba svijeta, to onda može biti itekako pozitivno. Ali, da, to naravno prijeti brojnim poslovima. Stoga, ono što mi moramo napraviti jest izgraditi gospodarstvo temeljeno na poslovima koje strojevi ne mogu raditi, a to su poslovi koji uključuju istinske ljudske vještine poput empatije, brige, sustavnog razmišljanja, postavljanja pravih pitanja, sve što strojevi ne mogu jer nemaju svijesti. Zato moramo dizajnirati obrazovni sustav koji će podržati takvo gospodarstvo. Neke će države to shvatiti i izgraditi gospodarstvo temeljeno na tim poslovima, a druge države neće i one će imati probleme u gospodarstvu i ogromnu stopu nezaposlenosti. Države koje će to shvatiti će vrlo vjerojatno biti izuzetno uspješne.

Vezano uz umjetnu inteligenciju, danas također sve više govorimo o kognitivnom računalstvu, strojnom učenju, dubokom učenju, neuronskim mrežama. To su tehnologije koje bi trebale ubrzati poslovanje I život općenito. Što mislite da će se dogoditi u sljedećih 5 do 20 godina?

Budućnost je konstantna bitka. Najveći problem koji imamo danas je što su naše institucije i način razmišljanja u potpunosti neprikladni za rješavanje problema s kojima se suočavamo. Primjerice u poljoprivredi, uz današnju stopu erozije tla ostalo nam je manje od 60 godina za žetve, tako da moramo početi mijenjati stvari, raditi ih bolje i drugačije. Polovica svjetske populacije nema pitku vodu, a 80 posto svjetske populacije živi pod težinom korumpirane države. Demokracija je pred uzmakom jer je bazirana na sustavu koji je kreiran u 19. stoljeću, a treba se suočiti s problemima 21. stoljeća. Obrazovni sustav je zaglavio u 1950-ima, a zdravstvo je kreirano tako da čeka da se ljudi razbole kako bi profitiralo od njihovog liječenja, radije nego da pomogne ljudima da budu zdravi odnosno da uopće ne obole.

Stoga, ono što ja radim jest da vas navodim na razumijevanje pitanja koja budućnost postavlja, bilo o klimatskim promjenama, jednakosti, socijalnoj pravednosti, financijskom sektoru ili umjetnoj inteligenciji. Nastojim pomoći ljudima da odgovore na ta pitanja na način koji će, nadam se, učiniti svijet održivijim, humanijim i pravednijim. Ne znamo što će se dogoditi u budućnosti jer ne znamo kako ćemo odgovoriti na pitanja koja će budućnost staviti pred nas. No, moje je uvjerenje da ako na njih odgovorimo dobro i ako u sve uključimo velik broj ljudi, imat ćemo održiviji i širi pogled na budućnost. Tek tada imamo veće šanse za stvaranje svjetlije budućnosti.