Od kojih obrazovanja se očekuju najbolje perspektive

Algebra je provela detaljnu analizu interesa polaznika za programe obrazovanja tijekom proteklih 5 godina kako bi utvrdila koji programi najviše zanimaju hrvatske građane. Ovakva analiza ima puno veću vrijednost od anketnih podataka i drugih istraživanja o namjerama jer se analizirani podaci odnose na polaznike koji su zaista bili spremni izdvojiti četiri do šest mjeseci svog vremena i novac za pohađanje odabranog programa.

Polaznici raznih vrsta programa obrazovanja primarno su pojedinci u potrazi za novim vještinama koje će im omogućiti napredovanje ili zaokret u karijeri. Samim time, ovakav Indeks poželjnosti pokazuje koje digitalno-poslovne vještine i znanja hrvatski građani danas smatraju ključnima te ih prepoznaju kao kompetitivnu prednost za napredovanje, promjenu karijere ili zapošljavanja.

Algebrin Indeks poželjnosti obrazovnih programa izračunat je temeljem podataka o gotovo 10.000 kandidata, koji su se tijekom posljednjih pet godina prijavljivali za razne programe formalnog obrazovanja iz područja poput: razvoja aplikacija, informacijskih tehnologija, internetskog marketinga, EU fondova, poslovnog razvoja i drugih područja. Indeks predstavlja relativnu brojku koja je u korelaciji s očekivanim interesom odraslih polaznika u dobi, ponajviše u dobi od 20 do 40 godina.

Developerski tj. programerski programi bilježe najstabilniji i kontinuirani raste zadnjih 5 godina što ne iznenađuje s obzirom na situaciju na hrvatskom i globalnom tržištu rada gdje su programeri trenutno jedan od najtraženijih profila sveukupno. Činjenica da je na vrhu interesa tehnologija poput Microsoft C# govori i o korelaciji između oglasa za posao, koje poslodavci objavljuju na portalima za zapošljavanje.

Uz bok programerima nalaze se i sistemski administratori, za koje su pojedinci jakom penetracijom usluga u oblaku mislili da se neće više toliko tražiti pa su prije dvije godine imali negativan trend, međutim sve veća potreba za integracijom raznih sustava u oblaku i novi nastavni kurikulumi, ponovno su lansirali ove programe u više sfere interesa.

Gledajući podatke zadnjih pet godina karijera u internetskom marketingu se pokazuje kao najpoželjnija - ljudima omogućuje ubacivanje u sasvim novi spektar poslova u marketinškim odjelima, agencijama ili tvrtkama, dok pojedincima otvara i odličnu priliku za samostalni (freelance) posao.

Programi obrazovanja vezani uz EU fondove doživjeli su svoj vrhunac interesa u 2015. godini i zatim je došlo do smanjenja interesa, no krajem pretprošle i početkom ove godine ponovno se dogodio nagli porast interesa, a vjerojatno potaknut i najavama novih zapošljavanja i sve češćih otvaranja poziva za prijavu na EU projekte.

Generalno, prema podacima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, godišnje formalne programe obrazovanja odraslih u Hrvatskoj upisuje u prosjeku oko 40.000 polaznika. Uz programe digitalnog obrazovanja, u proteklih nekoliko godina odrasli polaznici upisivali su ponajviše i usavršavanja te osposobljavanja iz područja graditeljstva, prometa i logistike, prerade i obrade drva te prehrane. Ovim podacima zasigurno su pridonijele i mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode radi popunjavanja radnih mjesta u turizmu i graditeljstvu.

Aktivnost odraslih u obrazovanju prilično se razlikuje po regijama pa smo stavili u omjer broj pojedinaca koji su upisivali programe obrazovanja i broj stanovnika kako bismo dobili rang listu županija. Možda i iznenađujuće, na prvom mjestu po sudjelovanju u formalnom obrazovanju odraslih, zadnjih pet godina nalazi se Koprivničko - križevačka županija (3,35%), a TOP5 zaokružuju Požeško-slavonska županija (2,03%), Grad Zagreb (1,86%), Vukovarsko-srijemska (1,35%) i Međimurska županija (1,11%). U vodećih deset nalaze se još Brodsko-posavska (0,88%), Splitsko-dalmatinska (0,75%), Istarska (0,66%), Varaždinska (0,56%) i Primorsko-goranska županija (0,50%).

Algebrin Indeks poželjnosti za 2018/19