Kako je Satya Nadella preobrazio Microsoft

Kako je Satya Nadella preobrazio Microsoft

Satya Nadella preuzeo je Microsoft 27. ožujka 2014. godine i malo tko je mogao očekivati što će se dogoditi, a još je manje bilo onih koji su mogli prognozirati sve što je taj sposobni lider uspio postići. Kompaniju u kojoj je zaposleno više od 130 tisuća ljudi promijenio je iz temelja, u manje od pet godina.

Tako nešto još je bilo teže za postići s obzirom da mu je prethodnik bio Steve Ballmer, koji je više djelovao kao nekakav showman, a manje kao lider kompanije. Naravno, imao je svojih kvaliteta, ali one nisu bile dostatne za moderno vrijeme i to se moglo iščitati u potezima kao preuzimanje mobilnog odjela Nokije i fijasko koji je uslijedio. Sve to Nadella je morao prigrliti, a potom mudro i mirno mijenjati te donositi nove odluke koje će pogurati Microsoft prema naprijed.

Bez vike, samopromocije i problema s egom. Dakle, potpuna suprotnost od Ballmera. Taj Indijac od 1992. godine gradio je svoju poziciju u Microsoftu vrijednim radom, dokazivao se kao voditelj na svakom projektu i u svakom timu s kojim je radio. Pamti ga se i po tome da je u slobodno vrijeme slušao online predavanja iz neuroznanosti i poezije. Uz sve, ono najbitnije, imao je svoje ja.

Glasovao je protiv akvizicije Nokije, što nije bilo popularno u tom trenutku, ali objasnio je da nema smisla graditi treći mobilni ekosustav. Kao da je tad već imao u glavi što učiniti ako preuzme Microsoft. Zato je tijekom tog ožujka prije pet godina manje razmišljao o integraciji 33 tisuće Nokijinih zaposlenika u Microsoft, a više o tome kako krenuti "softverskim putem" snažno kao u slavnoj prošlosti. Pa se tako kao prvi potez odlučio predstaviti Microsoft Office na iPadu, što je bilo iznimno čudno starijim kolegama. Ipak je kompanija bila poznata po odbijanju suradnje s glavnim konkurentima. No, Nadella je prepoznao nova vremena brže nego drugi.

Tu najavu dao je iz male sobice u San Franciscu jer nije htio ostaviti dojam vrhovnog vođe nego samo jednog od zaposlenika u kompaniji. Tako je i nastavio, slušao je zaposlene, mijenjao stvari koje im nisu odgovarale, gledao kako učiniti sami rad praktičnijim do te mjere da je odlučio promijeniti mlijeko koje su dobivali u kuhinji.

Što se samog Microsofta tiče, okrenuo ga je prema cloudu, počeo prisno surađivati s Linuxom i uvrstio ga u ponudu, Edge je prebacio na Chromium, odustao je o hardvera po pitanju mobilnih uređaja i okrenuo se softveru, preuzeo GitHub, odustao od Groove te na razne načine pokušava Windows 10 učiniti univerzalnim i općenito pokušava objediniti kompletnu softversku ponudu kako bi korisnike zadržao uz sebe bez obzira s kojih platformi pristupali Microsoftovim proizvodima.

I, eto, Microsoft je pri vrhu najvrednijih kompanija svijeta, četvrti u ovom trenutku no s ambicijama da preuzme i sami vrh u dogledno vrijeme.

Još iz kategorije

Četiri zamke rada na daljinu

Četiri zamke rada na daljinu

22.02.2019. komentiraj

Rad na daljinu prije nekoliko godina činio se kao nešto čudno, neizvedivo, što pobuđuje sumnju u uspješno obavljanje posla... ali danas je potpuno uobičajeno i sve veće organizacije se oslanjaju na takvu vrstu posla jer im je praktično, jeftinije i jednostavnije. Ali, nije sve tako savršeno, postoje četiri velike zamke rada na daljinu i zato treba biti oprezan.

Kako razbiti frustrirajuće životne navike

Kako razbiti frustrirajuće životne navike

22.02.2019. komentiraj

Većina odluka koje donosimo dolaze s podsvjesne razine koje nismo potpuno svjesni, što znači da nerijetko budu krive i uvjetovane iskustvima iz prošlosti, koja ne moraju imati nikakve veze sa sadašnjosti i situacijom u kojoj se osoba nalazi.

Razvojni trendovi koji će donositi uspjeh

Razvojni trendovi koji će donositi uspjeh

20.02.2019. komentiraj

Pobjednici u poslovanju znatno su se promijenili u posljednjem desetljeću. Kada je počelo aktualno desetljeće, u 2010. godini, u svijetu se 10 najvećih burzovnih poduzeća po tržišnoj kapitalizaciji nalazilo u pet zemalja, samo su dvije bile iz tehnološkog sektora, a ni jedna nije vrijedila više od 400 milijardi dolara. Danas, svih 10 najboljih su u SAD-u i Kini, većinom su to tehnološke tvrtke, a neke su, barem privremeno, premašile vrijednost jednog trilijuna dolara.