Uvodi li se stažiranje u IT-u ?

Uvodi li se stažiranje u IT-u ?

Foto: Dražen Tomić

Zadnje dvije godine razmišljam da li nam je pametnije zapošljavati iskusne stručnjake u IT-u ili klince s FER-a, FOI-a i sličnih fakulteta. Iskusni stručnjaci često su navikli na nerealno visoku plaću. Kolika god ona bila nakon nekog vremena će tražiti još veću i na kraju nezadovoljni, čak i za manju plaću otići u drugu firmu. Od početka krize gledam odlične stručnjake koji na ovakav način moralnu zadovoljštinu plaćaju  direktno iz vlastite plaće. S druge strane, mladi koji izlaze sa fakulteta ne posjeduju nikakve vještine koje bi tvrtka mogla naplatiti klijentu. Kriza u Hrvatskom IT-u je godinama na svom vrhuncu.

Zapošljavanje u USA

Odem u Silicijsku dolinu, ne onu kod Osijeka o kojoj piše kolega Mutavdžić, već onu staru u zaljevu San Francisca i tamo vidim jednu potpuno drugačiju sliku. Malo mjestašce u samom srcu doline - veliko poput Karlovca, a sjedište je vodećih svjetskih IT tvrtki. Red Rock Caffee je za naš ukus čak ispodprosječan kafić u kojem ćete pod normalno vidjeti ljude poput S. Wozniaka, upravu Google-a, HP-a i hrpu ljudi iz „lokalnih firmica“.

Samim centrom Mountain View-a proteže se Castro Street čija je cca 300 metara duga šetnica (po kojoj naravno prolaze i auti) prepuna restorana, trgovina, IT-tvrtki, agencija za zapošljavanje i na sve to dodajem jedan zalutali Tae Kwon Do klub. Prođem u jednom smjeru, dođem do kraja, stanem i zapitam se da li mi se to čini ili u svakom izlogu stoji natpis „Now Hiring! All positions!“ Okrenem se i prođem ponovo. Svaki, ali baš svaki izlog uključujući čak i zalutali Tae Kwon Do klub zapošljava.

Naviknut na depresivno stanje hrvatskog tržišta IT radne snage, zajedno sa suprugom-kolegicom po poslu stajem ispred ulaza u jednu IT tvrtku, vadim mobitel i fotografiram popis otvorenih radnih mjesta (slika uz članak). Komentiramo na natpisu navedene beneficije i uspoređujemo s onime što imamo u Hrvatskoj. Plaćeno 100% zdravstveno osiguranje u privatnim klinikama u USA vs. besplatno zdravstveno u posustalom hrvatskom zdravstvenom sustavu... joga, teretana, tri obroka dnevno... I sve to prije početka pregovora o stvarnim uvjetima!

U tom trenutku na naše iznenađenje iz tvrtke izlazi mladi motivirani i beskrajno komunikativan manager koji je uočio naše fotografiranje: „Hi guys, are you looking for a position? What skills do you have?“ Nakon kurtoazne izmjene vizitki (sa svom silom stručnih certifikata na svim stranama) i višekratno izraženog stava da ne tražimo posao, prelazimo na temu stanja IT tržišta rada i iz prve ruke doznajemo da ako negdje postoji ekonomska kriza, onda to sigurno nije u Bay Area.

Nema krize

Zašto i mi ne vučemo IT stručnjake za rukave? Pa zato što svatko svoju plaću mora zaraditi. Da bi netko mogao biti plaćen mora proizvoditi proizvod za koji postoji tržište koje ga je spremno i sposobno kupiti (i platiti), a takvoga (tržišta) u Hrvatskoj nema.

Barem nema tržišta koje je spremno platiti proizvod po cijeni kojom bi se pokrili troškovi (visoke) plaće IT stručnjaka.  Ono što mnogi još uvijek nazivaju ekonomskom krizom je zapravo nešto potpuno drugo – suočavanje sa stvarnošću, globalizacijom, otvorenošću tržišta. Nema više nešto za ništa. Nema više „nitko mene ne može toliko malo platiti koliko malo ja mogu raditi.“

Stoga stanimo na loptu i pokušajmo objektivno sagledati situaciju. IT stručnjaci se mogu generalno podijeliti u dvije skupine: programeri i sistemaši. Sistemaši su u najvećem djelu osuđeni na on-site rad i svoje će cijene (žele li ostati u Hrvatskoj) morati prilagoditi mogućnostima hrvatskog tržišta. Programeri mogu software razvijati za međunarodno tržište, no kako to oni mogu iz Hrvatske, jednako tako mogu i oni iz Kine, Indije, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske i da ne nabrajam dalje.

Jasno vam je – cijena mora biti globalno konkurentna, a ona to nije. Ipak, programeri su u velikoj prednosti jer neće imati toliko problema oko pronalaska posla. Žele li biti plaćeni više, morat će živjeti i raditi na bogatijem tržištu.

Stažiranje

I evo me ponovo na početku - zapošljavanje. Iskusni stručnjaci u Hrvatskoj su (pre)skupi, a mladi... Profesor s jednog hrvatskog IT fakulteta mi neki dan na kavi kaže kako su studenti potpuno nezainteresirani za učenje. U razgovoru saznajem i da se u nekim velikim hrvatskim firmama netto plaće početnika u IT-u kreću jedva oko 3 tisuće kuna.

Drugi dan mi vlasnik jednog startupa kaže kako zapošljava FER-ovce bez iskustva za iznose državnih poticaja od 1.600 kn uvećano za prijevoz i topli obrok. Žao mu je što je tako, ali mali startup jednostavno ne može financirati novopečene inženjere koji ništa ne znaju raditi.

I sjetim se rečenice koju sam čuo u Mountain View-u: „What skills do you have?“. Nakon iscrpnih čitanja CV-a i razgovora s kandidatima za posao, s kolegom poduzetnikom se moram u potpunosti složiti. Sve rjeđi studenti koji posjeduju upotrebljive vještine stekli su ih vlastitom inicijativom i radom. Fakultet im je doduše pružio odličnu teorijsku podlogu no na današnjem tržištu rada to više jednostavno nije dovoljno. Poticajna mjera za zapošljavanje po 1.600 kn se u ovakvom slučaju pokazala odlično pogođenom.

Ovakvo zapošljavanje možemo smatrati stažiranjem – uvježbavanjem za pravi posao koji tek slijedi. Vjerujem da će svaki poslodavac koji uoči brzi napredak IT-stažista njegov trud pošteno nagraditi jer ako neće on, ima tko hoće. Zato dragi poslodavci, razmislite o potencijalu mladih ljudi, inovativnim idejama koje s njima dolaze i načinima kako to primjeniti u vašem poslovanju.

Otvorite im svoja vrata. Mladi inženjeri, suočite se s realnošću. Prihvatite se posla i steknite radne vještine koje će vam omogućiti razvoj profesionalne karijere.

Još iz kategorije

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

17.10.2019. komentiraj

Treći po veličini domaći telekomunikacijski telekom operator Tele2 Hrvatska ostvario je odlične rezultate u prvih devet mjeseci ove godine uz rast svih ključnih financijskih pokazatelja od rasta prihoda od 8 posto i bruto dobiti, odnosno dobit s kamatama, amortizacijom, deprecijacijom i porezom (EBITDA) od čak 71 posto. To su odlični rezultati na vrlo zasićenom tržište gdje nas očekuju neki od ključnih događaja za domaće telekomunikacijsko tržište. I dok se čekaju konačne odluke regulatora i to prije svega Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja oko prodaje Tele2 Hrvatska United Grupi na telekom tržištu se sve više govori i o tome tko će kupiti Optima Telekom.

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

15.10.2019. komentiraj

A1 Hrvatska sada se fokusira na investicije i pripreme za dolazak 5G mreže, ulažu u nove tehnologije, a prošlogodišnja dobit bila im je pod velikim pritiskom rebrendinga koji baš i nije bio jeftin, stoga uz rast prihoda i dobiti može se slobodno reći kako su rezultati ovog drugog po veličini domaćeg telekom operatera sasvim solidni.

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.