Kako je moguće spojiti umjetnost i umjetnu inteligenciju pokazala je Hrvatska koja se na Venecijanskom bijenalu - 59. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti predstavlja projektom „Bez naziva (Hrvatski paviljon) 2022“ umjetnika Tome Savića-Gecana i kustosice Elene Filipović.
O svemu tome u još jednoj ICT na Ti emisiji razgovarali smo s Olgom Majcen Linn iz Kontejnera i Tomislavom Pokrajčićem iz Binarie.
Za vrijeme trajanja 59. Međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti svakog će dana glavna vijest iz jednog od nasumično odabranih svjetskih medija osigurati podatke za algoritam umjetne inteligencije, koji određuje vrijeme, lokaciju, trajanje, pokrete i misli skupine petero izvođača u Veneciji. Umjetna inteligencija programirana je za prepoznavanje i svrstavanje zadanog fonda tema (od klimatskih promjena, migracija i kriptovaluta, do vojnog djelovanja, povrede ljudskih prava i slično) te proizvodi skup algoritamski izvedenih uputa namijenjenih grupi petero izvođača kojima će biti zadano vrijeme početka, trajanje, točna lokacija u Veneciji i koreografski detalji svake od izvedbi čiji će broj varirati ovisno o danu. Mrežne koordinate podataka dobivenih iz medija određuju također i u kojem će se od nacionalnih paviljona izvođači nalaziti u danom trenutku.
U cijeli ovaj projekt uključena je velika ekipa. Produkciju projekta potpisuju Olga Majcen Linn i Tereza Teklić iz KONTEJNER-a, a Diego Carpentiero je producent paviljona u Veneciji. Irma Omerzo je savjetnica za koreografiju, Tomislav Pokrajčić je voditelj tehničke produkcije koju su realizirali Jan Šnajder, Ana Barić i Sara Bakić iz TakeLab-a s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt su podržali fondacija Mondriaan Fonds, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Turistička zajednica grada Zagreba, Mato Perić i Kolekcija Perić, kao i rezidencija fondacije Art Explora u Parizu.
Bez obrazovanja nema napretka, međutim na nivou Europske unije prepoznata je potreba Pametne specijalizacije odnosno načina poticanja razvoja i inovacija u pojedinim sektorima, ali i njihova suštinska promjena i postavljena su zapravo vrlo velika očekivanja.
Telekomi se na svjetskom tržištu susreću s velikim problemima, menadžeri će reći izazovima, no to su ipak problemi koje treba riješiti jer monetizacija 5G mreža najvažniji je put uspjeha za telekom u današnje vrijeme. Monetizacija nije samo povrat investicije, nego prije svega pronalaženje pravih uporaba 5G mreža koje se još uvijek nisu dogodile. Kako se očekuje da će 6G biti standardiziran do 2023. godine telekomi imaju 6 godina za monetizaciju. Ne treba pritom zaboraviti da se već govori o 5.5G, stoga je pred telekomima vrlo zanimljivo razdoblje.
Pred vama je prva od čak 8 televizijskih emisija iz Barcelone s najvećeg telekomunikacijskog sajma MWC 2024., a u njenima će se naći čak 35 zanimljivih razgovora s ključnim ljudima domaće i strane ICT scene.