Znanstvenici vezali 1 bit za jedan atom i na svega 100 nanometara širine pohranili 1 kilobajt podataka

Nizozemski su istraživači kreirali mikroskopski sustav pohrane koji enkodira svaki bit podataka sa samo jednim atomom. To im omogućava da smjeste kilobajt podataka na prostor širine 100 nanometara. Kada bismo to preračunali u veće jedinice, ovim bi se sustavom moglo pohraniti čak 500 terabita po četvornom inču. Za usporedbu današnji diskovi od četiri terabajta imaju gustoću od jednog terabita na istoj površini. To je zbog toga što sadašnji sustavi koriste tisuće atoma za pohranu jednog bita podataka.

Voditelj istraživanja Sander Otte u izviješću za medije navodi kako bi se ovom tehnologijom u teroiji sve knjige ikada napisane moglo smjestiti na prostor veličinhe poštanske marke. Ipak, ni to vam ne može oslikati koliko je, zapravo, sjajna ova tehnologija. Takvi sustavi pohrane trebat će biti nevjerojatno elegantni u organizaciji smještaja podataka, budući da će raditi na razini atoma.

"Svaki bit sastoji se od dvije pozicije na površini atoma bakra i jednog atoma klora kojim možemo pomicati između tih pozicija", pojašnjava Otte. Budući da klor u spoju s bakrom stvara savršenu kvadratnu mrežu puno je lakše pozicionirati ih i čitati. Ako je atom klora s gornje strane to je pozicija 1, a ako je dolje to je 0. Stavite osam atoma klora u niz i dobili ste jedan bajt.

Tu još postoje i markeri koji označavaju kraj linije ili datoteke, ili da sljedeći prostor treba biti ignoriran (primjerice u slučaju oštećenja). Sve u svemu sustav je dovoljno učinkovit da su istraživači uspjeli pohraniti stotine pisama na prostor 96x128 nanometara (12 redova i 12 kolumni, a svaka ćelija te 'tablice' sadržava 8 bajtova). I dovoljno je jednostavno manipulirati njima kako bi proces mogao biti automatiziran.

Cijeli ovaj proces je, dakako, još uvijek vezan uz laboratorijska ispitivanja, barem zasad. Mreža atoma klora i bakra stabilna je samo u vakuumu na temperaturi od 77 kelvina, odnosno blizu temperature tekućeg dušika. Mali pomak temperature poremetit će organizaciju atoma. Sve je, dakle, u ranoj fazi istraživanja, ali obećava puno.

Ideja korištenja atoma za pohranu jednog bita podataka je nešto o čemu su sanjali brojni znanstvenici, a primjene takvog sustava pohrane su nebrojene. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Nanotechnology, pa tko se bolje razumije u ovu problematiku može se pozabaviti opširnijim podacima i brojkama.