Zaposlenost i dalje niža na godišnjoj razini

Iako je broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti niža nego prošle godine, zaposlenost od 1 363 965  osoba ne samo da je i dalje ispod prošlogodišnje razine (za 16,4 tisuće ili 1,2 %), već je i najniža (gledajući stanja u srpnju) od 2000. godine.

Logikom godišnjeg pada nezaposlenih i zaposlenih osoba, pada i brojnost aktivnog stanovništva (zaposleni plus nezaposleni) koja se sa stanjem od 1 621 959 osoba (niža za 54,5 tisuća u odnosu na prošlogodišnji srpanj) nije previše odmakla od povijesno najnižih razina koje su zabilježene u travnju i svibnju.

Prema podacima o stanju zaposlenosti u srpnju u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80 % ukupno zaposlenih), razvidno je kako je broj zaposlenih niži za 9,9 tisuća u odnosu na prošlu godinu.

Pritom je najveća negativna apsolutna razlika u odnosu na prošlu godinu zabilježena u djelatnosti prerađivačke industrije koja i ima najveći broj zaposlenih (oko 18 % svih zaposlenih u pravnim osobama). Tamo je, naime, u srpnju ove godine radilo 197 186 osoba, 2 998 manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Tek je nešto manji pad zabilježen u djelatnosti građevinarstva (koje zapošljava oko 6 % svih zaposlenih u pravnim osobama), gdje je u srpnju radilo 69 737 osoba, 2 773 manje nego prošlogodišnjeg srpnja.

Treća djelatnost koja ima značajnu razinu apsolutnoga godišnjeg pada jest djelatnost trgovine (koje zapošljava oko 16 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama), gdje je u srpnju bilo zaposleno 180 159 osoba, 2 060 manje nego istoga prošlogodišnjeg mjeseca.

Razlike u broju zaposlenih još su drastičnije kada se uspoređuje stanje ovogodišnjeg srpnja sa stanjem u srpnju pretkrizne 2008. godine: u pravnim osobama ima 141,2 tisuće zaposlenih manje, pri čemu u prerađivačkoj industriji radi 52,7 tisuća osoba manje, u trgovini 45,1 tisuća manje, a u građevinarstvu 39,7 tisuća manje.

No ima i djelatnosti koje sada zapošljavaju više nego 2008. godine: djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 9,4 tisuće), informacije i komunikacije (za 828), poslovanje nekretninama (za 1 301), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (za 7 802), obrazovanje (za 8 119) te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (za 3 395).

Iako i ove dvije posljednje navedene djelatnosti imaju značajnu poveznicu s državom kao poslodavcem, treba naglasiti kako je broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani (koji je odavno naglašen kao značajan problem), ipak smanjen: ovoga srpnja tamo je bilo zaposleno 5 017 osoba manje nego prije šest godina.

Budući da pad zaposlenih nije bio ravnomjeran, nešto je izmijenjena i struktura zaposlenih prema djelatnostima u posljednjih šest godina. Tako prerađivačka industrija sada ima manji udio za 2,2 postotna boda (s 19,7 % pala je na 17,5 %), građevinarstvo za 2,4 postotna boda (s 8,6 % na 6,2 %), a trgovina za 1,8 postotnih bodova (sa 17,7 % na 15,9 %). S druge strane, najznačajniji porast udjela zabilježen je u djelatnosti turizma (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), za 1,4 postotna boda (s 4,7 % na 6,1 %).

Niska zaposlenost, kao akutni problem tržišta rada, i dalje je nepovoljna te se ne mogu ni očekivati veće promjene bez značajnijeg rasta gospodarske aktivnosti koja zasad izostaje, a onda i strukturnih pomaka koji bi trebali aktivirati neaktivni dio stanovništva i oblikovati povoljniju strukturu zaposlenosti.

„Iako je broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti u srpnju niža nego prošle godine, zaposlenost  je i dalje ispod prošlogodišnjih razina i to za 1,2 %, što je najniža  razina od srpnja 2000. godine. Dakle, aktualni  problemi tržišta rada i dalje su nepovoljni pa se ne mogu očekivati u kraćem roku bitnije promjene, i to bez znatnijeg rasta gospodarske aktivnosti koja zasad izostaje, a onda i strukturnih pomaka koji bi trebali aktivirati neaktivni dio stanovništva i oblikovati povoljniju strukturu zaposlenosti.“, komentira Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.