U roku od 30 godina najvjerojatnije ćete ostati bez posla a za to će biti krivi roboti. Dobro, što se tiče Hrvatske, roboti će se vjerojatno naći u manjem omjeru, no za druge tehnološki razvijenije zemlje, roboti bi mogli unijeti dosta prepirki i nezadovoljstva.
Profesor za računarstvo na Sveučilištu Rice u Houstonu, Moshe Vardi, tvrdi kako će roboti i inteligentni strojevi biti u mogućnosti preuzeti tradicionalne poslove, dok bi u tom slučaju nezaposlenost rapidno rasla. Porast pametnih strojeva dovodi do sve većeg broja ljudi na burzama, mišljenja je Moshe Vardi.
Govoreći na American Association for the Advancement of Science (AAAS) konferenciji u Washingtonu, profesor Vardi naglašava kako bi robotika i umjetna inteligencija mogla stvoriti radnu revoluciju te da će strojevi nadmašiti ljude pri obavljanju radnih zadataka.
"Vjerujem da će do 2045., strojevi biti u mogućnosti učiniti vrlo značajan dio posla koji sada čovjek može napraviti. Pitanje koje možemo postaviti je sljedeće: - ako su strojevi sposobni raditi gotovo sve što i čovjek, što će onda biti sa ljudima ?“, pita se profesor Vardi.
Ekonomisti su mišljenja kako je postignut napredak u automatizaciji te da je tehnologija zamijenila mnoga radna mjesta tijekom desetljeća, no došlo je i do stvaranja novih poslova i karijera koje do sada nisu postojale.
Profesor Vardi nije nimalo impresioniran ovakvim stajalištom ekonomista te ga brine sposobnost da se računala programiraju u razini inteligencije koju posjeduje čovjek. Što se tiče Hrvatske, tu trebamo biti realni - mi imamo ustaše i partizane, pa stvarno ne vidimo razlog da nam još i roboti dođu. Mirno spavajte, sigurni smo.
Prema opsežnom izvještaju koji je objavio Gartner, preko 60% organizacija koje su tijekom prošle godine provodile pilot-projekte s AI asistentima sada prebacuje fokus i proračune na takozvani Agentic AI. Riječ je o naprednoj arhitekturi u kojoj softverski agenti posjeduju visok stupanj autonomije, sposobnost dugoročnog planiranja, upravljanja radnom memorijom te neovisnog korištenja vanjskih digitalnih alata i API-jeva kako bi postigli zadani poslovni cilj.
Prijave na natjecanje trajale su tijekom svibnja i lipnja, a za sudjelovanje su se prijavili natjecatelji različitih profila koji su raspoređeni u pet multidisciplinarnih timova.
Europska unija priprema stroža pravila za cloud usluge u strateškim javnim natječajima, što bi moglo otežati pristup najvećim američkim tehnološkim kompanijama projektima u osjetljivim sektorima. Prema dostupnim informacijama o nacrtu Cloud and AI Development Acta, Bruxelles želi uvesti kriterije koji se ne svode samo na cijenu i tehničku funkcionalnost, nego uključuju zaštitu podataka, korporativnu kontrolu, dobavne lance, upotrebu europskog softvera i hardvera te otpornost infrastrukture.