Električna energija, televizija, Internet, kofein i brojni digitalni uređaji te njihove usluge često se označavaju kao krivcima za nedostatak sna i općenito neuredno spavanje kod ljudi. Ali to baš i nije tako, neovisno o napretku tehnologije, ljudi imaju skoro pa identičnih problema sa spavanjem, ako se to može uopće nazivati problemom kad se vidi da postoji konstanta u cijeloj priči.
Naime, istraživanje koje su Jerome Siegel s University of California u Los Angelesu i Gandhi Yetish s University of New Mexico u Albuquerqueu objavili pod imenom "Current Biology" (Današnja biologija) bavi se tematikom sna danas, ali i kroz povijest. Pratili su tri različite grupe ljudi, od kojih svaka živi poput ljudi u predindustrijsko doba. I iznenadili se jer većih razlika po pitanju samog spavanja nema.
Riječ je o plemenu Hadza u sjevernoj Tanzaniji, plemenu Ju/'hoansi u pustiniji Kalahari (južna Afrika) i plemenu Tsimane iz Bolivije. Svi oni i dan danas žive od lova i prirode općenito. Ne poznaju električnu energiju, a samim time ni sav napredak koji nosi moderno doba posljednjih pola stoljeća do stotinu godina. Ukupno im je u ovom istraživanju pomoglo njih 94 iz tri plemena tako što su dopustili da ih se prati čak 1165 dana.
Otkriće ih je iznenadilo, u tom periodu dužem od tri godine ljudi su spavali između 5.7 do 7.1 sat dnevno, a ukupni prosjek je 6.5 sati dnevno. Primjerice, u modernom je društvu prosjek spavanja na dnevnoj razini čak 7.5 sati, što znači da samo pola sata nedostaje da bismo spavali koliko je i preporučeno od strane liječnika.
Zanimljivost je i da članovi plemena nisu išli spavati nakon zalaska sunca već su u prosjeku ostajali budni još 3.3 sata, što je i navika u modernom društvu. A jedina bitna razlika jest da oni najzaposleniji u plemenima, a tu je riječ o lovcima i beračima namirnica, nemaju problema s nesanicom i spavaju 20 minuta duže od prosjeka u zimskom periodu. Primjerice, 20 posto ljudi u razvijenim zemljama pati od nesanice konstantno ili periodično.
Upravo taj dio plemena intrigira Siegela i Yetisha jer vjeruju da uz daljnje analize njihovih navika i načina života mogu pomoći u rješavanju nesanice kod razvijenijeg dijela svijeta.
Iz OpenAI tvrde da 600.000 pojedinaca plaća za poslovnu verziju ChatGPT-a,a ti pojedinci plaćaju za ChatGPT Enterprise ili ChatGPT Team, koji čine ono što OpenAI naziva svojim "poslovnim proizvodima", prema OpenAI-jevom glavnom operativnom direktoru Bradu Lightcapu.
Tržište podatkovnih centara u jugoistočnoj Europi ima veliki potencijal rasta u sljedeće dvije do tri godine. Svi pokazatelji govore u tom smjeru, a zemlje u regiji postaju sve privlačnije ulagačima