Tko u 2017. razvija Linux?

Tko u 2017. razvija Linux?

Linux u 2017. godini dominira računalnim svijetom i to se potvrdilo s izvještajem od strane Linux Foundationa, koji pokazuje da se taj softver nalazi u 90 posto javnog clouda, u 82 posto svih pametnih telefona. Čini i 62 posto ugradbenog tržišta, a ne treba zanemariti ni da se nalazi u 99 posto svih svjetskih super računala. Ukratko, Linux je došao na svoje poslije godina i godina boravka na marginama.

Otvorenost i prijateljski pristup očito su se višestruko isplatili. Kako i ne bi kad se konstantno potiče zajednicu da sudjeluje u samom razvoju Linuxa. Od 2005. godine i usvajanja Git verzije kontrolnog sustava, čak 15637 developera iz više od 1400 kompanija svijeta dalo je svoj doprinos Linuxovu kernelu. Samo prošle godine bilo ih je 4300 iz više od 500 kompanija. Od toga, njih 1670 učinilo je to po prvi put i u tome leži bogatstvo Linuxa.

A kad se govori o kompanijama iz kojih dolaze svi ti vrhunski stručnjaci koji su obogatili Linux svojim znanjem i radom, na sami vrh iskače njih deset, a riječ je redom o Intel, Red Hat, Linaro, IBM, Samsung, SUSE, Google, AMD, Renesas i Mellanox. Iako nije u ovom društvu, Microsoft i dalje doprinosi, ali više nije na samom vrhu kao donedavno.

Naravno, uz toliko logistike i ljudskog potencijala Linux napreduje vrlo brzo i kroz 2015. i 2016. godinu prosječno se razvijalo 7,8 posto patcheva po satu. Kroz ovu godinu prosjek je na 8,5 patcheva, što znači da se tijekom cijelog dana kreiralo njih 204. Dakle, enorman broj dozvoljenih izmjena u samom kernelu, sve redom samim time i korisnima, koje donose potreban napredak za još bolji razvoj cijele priče.

Što se pak tog razvoja tiče, prosječno vrijeme potrebno da se načini patch iznosi u ovoj godini 67,66 dana, što je malo više od 66 dana iz prošle godine. Odgovor zašto je to tako jest u činjenici da se ove godine kreiraju kvalitetniji patchevi no u prošloj, a samim time je za njih potrebno utrošiti i više vremena.

Na kraju, treba znati da je većina developera plaćena za to što čini, ali ne svi. Točnije, njih 8,2 posto ove godine nije plaćeno za svoj rad, a prošle ih je bilo 7,7 posto. Primjerice, u 2014. bilo ih je 11,8 posto. Situacija je takva jer svaki od tih developera lako može pronaći posao pa ga često i mijenjaju, ali nastavljaju s radom na kernelu čak i dok čekaju na novo radno mjesto.

Sve u svemu, Linux prolazi kroz slavne trenutke i svi koji su doveli do takve situacije mogu biti više nego ponosni...