Tinejdžeri koji igraju video igre bolje prolaze u školi... ali ne ako ih igraju svaki dan. Istraživanje koje je provelo Programme for International Student Assessment (PISA) pokazalo je kako tinejdžeri koji igraju video igre u umjerenim količinama (hmmm, što to znači "umjereno") postižu bolje rezultate u matematici i znanosti.
Istraživanje je provedeno na 15-godišnjacima i dokazalo se kako video igre mogu biti učinkoviti alat za rješavanja problema i usavršavanje prostornih vještina. Čitanje i matematičke sposobnosti su izraženije kod onih "klinaca" koji su igrali video igre nego kod onih koji ih uopće nisu igrali.
Dječaci igraju više video igara nego djevojčice, pokazala je studija. Naravno, ova studija se ne smije uzeti zdravo za gotovo jer uvijek postoji mogućnost pogreške u istraživanju, no opet nam pokazuje kako video igre nisu baš takvo zlo.
Često se znalo okrivljavati video igre za neka nasilna djela koja su počinili tinejdžeri, no treba naglasiti kako nisu video igre za to krive nego sama osoba koja je već prije imala psihičkih problema.
Video igre su možda sve to samo potencirale, no da su one isključivi krivac za nasilje koje se danas sve više pojavljuje među mladima, malo je prenapuhano. Uloga roditelja i obitelji je najvažnija i od tuda sve počinje.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.