Prema istraživanju koje je proveo Sony Mobile uz pomoć Instagrama, kreirana je lista trideset najčešće fotografiranih znamenitosti i lokacija diljem svijeta kao i mjesta s kojih se najčešće slikaju. Prvo mjesto pripalo je pariškom Eiffelovom tornju.
Istraživanje #XperiaNewPerspectives otkrilo je da se više od polovice Top 30 znamenitosti fotografira iz ista tri kuta. 55 posto putnika izjavilo je da bi planiralo putovanje na temelju prilika za fotografiranje, no svi koji fotografiraju po svijetu trebali bi biti kreativniji. Naime, 47 posto ljudi reklo da im je dosadilo gledati iste fotografije. Istovremeno, 52 posto će vjerojatnije označiti da im se sviđa fotografija znamenitosti ako je zanimljiva i predstavlja nešto što nisu već ranije vidjeli.
Pozicija Eiffelovog tornja na vrhu liste možda nije iznenađenje, no čak je 35 posto fotografija te znamenitosti snimljeno iz ista tri kuta. Ostale istaknute građevine i prirodne ljepote koje slijede taj trend uključuju kip Krista Iskupitelja u Brazilu, gdje je 71 posto fotografija snimljeno iz ista tri kuta, Fontanu di Trevi u Italiji (74 posto), planinu Fuji u Japanu (77 posto) i Machu Picchu gdje je 85 posto svih fotografija podijeljenih na Instagramu snimljeno s istih nekoliko mjesta.
Istraživanje je također zaključilo da polovica ispitanika odabire svoju lokaciju za odmor na temelju tuđih fotografija s godišnjeg odmora, a daljnjih 45 posto pregledava Instagram za inspiraciju gdje fotografirati i koja mjesta posjetiti. Sony Mobile angažirao je tri nagrađivana putopisna fotografa i opremio ih modelom Sony Xperia XZ kako bi neke od vodećih znamenitosti fotografirali iz novih i manje uobičajenih perspektiva.
U nastavku u tablici pogledajte kako izgleda lista 30 najčešće fotografiranih znamenitosti uz ukupan broj fotografija na Instagramu i postotak snimanja iz tri najčešća kuta.
Pregled najvećih proboja podataka u 2026. otkriva obrazac koji se ponavlja: mnogi incidenti nisu bili posljedica tehnički savršenih napada, nego propusta koje je bilo moguće spriječiti. Među najčešćim uzrocima ističu se socijalni inženjering, kompromitirani pristupni podaci i loše konfigurirana okruženja u oblaku. Slika koja iz toga proizlazi pokazuje da je velik dio sigurnosnih problema posljedica nedostatka osnovnih praksi i vještina, a ne samo tehnološkog jaza.
U industriji poluvodiča sve se više raspravlja o arhitekturama procesora za umjetnu inteligenciju koje bi mogle preispitati dominantnu ulogu memorije visoke propusnosti. Razmatraju se rješenja oslonjena na drukčije vrste memorije, posebno za izvođenje modela, gdje zahtjevi nisu isti kao kod treniranja. Takav razvoj mogao bi s vremenom promijeniti strukturu tržišta komponenti za umjetnu inteligenciju i odnos među proizvođačima različitih vrsta memorije.
Tržište agentnih alata za kodiranje, koji programerima omogućuju da dio razvoja prepuste umjetnoj inteligenciji, ulazi u fazu u kojoj su dobici u produktivnosti sve mjerljiviji, ali i ekonomski model sve složeniji. Prema nalazima istraživačkih kuća, velika većina inženjerskih voditelja bilježi poboljšanja, uz prosječni neto dobitak u produktivnosti koji se mjeri u dvoznamenkastim postocima. Istodobno, način naplate prema potrošnji unosi promjenjivost u troškovnu strukturu, što mijenja narav procjene isplativosti.
