Državni zavod za statistiku objavio je podatke iz Ankete o radnoj snazi za 2014. godinu na bazi harmonizirane metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO). Podaci o broju zaposlenih, nezaposlenih i stopi nezaposlenosti znatno se razlikuju od podataka dobivenih metodologijom koju koristi DZS i HZZ (registrirani/administrativni podaci).
Razlika je u vremenskom obuhvatu i alatima (anketna mjeri ekonomsku aktivnost u jednom tjednu, a registrirana u jednom mjesecu), odnosno definiciji statusa zaposlenosti (zaposleni prema Anketi su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac, plaćanje u naturi ili su pomažući članovi; registrirano zaposleni su osobe koje imaju zasnovan radni odnos ili su evidentirani kao samostalni poljoprivrednici, obrtnici ili slobodne profesije kod HZMO-a) i nezaposlenosti koja je kod ILO metodologije znatno fleksibilnija (anketno nezaposlene osobe su one koje u referentnom tjednu nisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi te su u posljednja četiri tjedna aktivno tražile posao ili bi ponuđeni posao mogle obavljati u sljedeća dva tjedna; registrirano nezaposlene osobe su one prijavljene na HZZ).
Zato je prema ILO metodologiji broj nezaposlenih uvijek bio manji (u prosjeku posljednjih godina za oko 50 tisuća), broj je zaposlenih uvijek bio veći (u prosjeku posljednjih godina za oko 150 tisuća), a veća razlika pretpostavlja veću rasprostranjenost sive ekonomije odnosno neregistriranoga rada.
Zanimljivo je da je razlika u broju nezaposlenih osoba prema ove dvije metodologije u 2014. godini bila izrazito i netipično mala i iznosila je tek 0,8 tisuća u korist registrirane nezaposlenosti, dok je kod broja zaposlenih bila izrazito visoka i iznosila 232 tisuće u korist anketne zaposlenosti (prosječni je broj anketno nezaposlenih iznosio 327 tisuća, a anketno zaposlenih 1,57 milijuna). Istodobno je aktivno stanovništvo prema Anketi bilo na razini od 1,89 milijuna, što je 231 tisuću više nego registrirano aktivno stanovništvo. Uslijed toga je i registrirana stopa nezaposlenosti (19,7%) bila tri postotnih bodova viša od anketne (17,3%).
Pritom je izuzetno zanimljiva razlika u kretanju ovih varijabli prema jednoj i drugoj metodologiji u odnosu na prethodnu godinu. Naime, u 2014. godini broj je registrirano nezaposlenih pao za 17 tisuća, dok je broj anketno nezaposlenih porastao za 9,8 tisuća. Razlog ovakve razlike u kretanju može se povezati sa znatnim utjecajem izlaska iz evidencije HZZ-a na osnovi promjene u administriranju nezaposlenih osoba.
Zanimljivo je i sasvim suprotno kretanje broja zaposlenih: broj je anketno zaposlenih porastao (za 42 tisuće), dok je broj registrirano zaposlenih pao (za 30,8 tisuća). Stoga, Anketa o radnoj snazi pokazuje i rast stope zaposlenosti i to s 42,1% na 43,3%. Razlika u kretanju s osnove jedne i druge metodologije može implicirati povećanje raznih vidova rada bez uspostavljanja radnog odnosa.
Uslijed rasta i zaposlenih i nezaposlenih, porastao je i kontingent aktivnog stanovništva prema Anketi (za 51 tisuću), dok je kod administrativnih podataka situacija sasvim obrnuta: aktivno je stanovništvo bilo manje za 47,7 tisuća osoba. Uslijed povećanja anketnog aktivnog stanovništva, povećana je i stopa aktivnosti s 50,9% na 52,4%. Takva su kretanja istodobno rezultirala stagnacijom anketne stope nezaposlenosti (17,3%), dok je registrirana pala za 0,5 postotnih bodova.
U kontekstu gospodarske stagnacije, ne očekujemo na razini ove godine značajnije promjene kod stope anketne nezaposlenosti koja će i dalje ostati među najvišima na prostoru EU, iza Grčke i Španjolske, dok će stope zaposlenosti i aktivnosti ostati među najnižima.
Novo istraživanje IDC-a pokazuje da će primjena generativne umjetne inteligencije na niz marketinških zadataka poduzeća rezultirati procijenjenim povećanjem produktivnosti od više od 40 posto do 2029.
Poslovni rezultati Ericsson Nikole Tesle za prvi kvartal 2024. godine pokazuju prihode od prodaje iznose 52 milijuna eura, a neto dobit je 6,4 milijuna eura. Prihodi od prodaje iznose 52,0 milijuna eura u odnosu na prvo tromjesečje 2023. kada su bili 69,4 milijuna eura što predstavlja pad od 25,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog ne produljenja ugovora s HT-om. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 22,9 posto, usluge za Ericsson 69,5 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju sa 7,6 posto.
Europska komisija neće pokrenuti službenu istragu Microsoftova ulaganja u OpenAI od 13 milijardi dolara, prema medijskim izvješćima. Bloomberg je izvijestio da je Europska komisija zaključila da dogovor ne zahtijeva službenu istragu jer OpenAI nije pod izravnom kontrolom Microsofta.
