Softver za prepoznavanje lica daleko je od savršenog, pokazalo se u mnogo slučajeva, ali onaj koji se u javnost odlučila plasirati britanska Metropolitan Police posebno iznenađuje. Naime, sve što je analizirala korištenjem senzora za prepoznavanje lica u 98 posto slučajeva pokazalo se krivim.
Naime, samo dvaput se u 104 slučaja softver oglasio alarmom te bio u pravu prilikom pretrage osoba koje su osumnjičene za neku kriminalnu radnju. Još gore stoji policija u južnom Walesu, koja je od lipnja prikupila 2400 lažnih prijava, koje su sugerirale da su točne. Znak je to nesavršenstva i nemogućnosti oslanjanja na novu tehnologiju. Dokaz je to i da treba još uvelike raditi na njoj.
Ali, nekako se to ne čini jer prvi su put problemi analizirani i u detalje opisani početkom prošle godine od strane istraživača s američkog sveučilišta Sjeverna Karolina. Pokazali su pritom sustav koji je pobijedio softver za prepoznavanje lica. Od čak pet softvera za prepoznavanje lica - KeyLemon, Mobius, TrueKey, BioID i 1D - njih četiri je priznalo poraz. Uspješnost oko prepoznavanja lica kretalo se između 55 do 85 posto, a sigurnosni stručnjaci u ovome vide veliki problem.
Sustavi za prepoznavanje lica griješe u slučajevima kada treba prepoznati da li je stvarna osoba ispred kamere ili samo neki model te vrste. Infracrvena tehnologija bi tu trebala pomoći, a još se spominje i problem oko realistične teksture za dijelove lica. Dakle, koliko god smo se radovali nekim novim oblicima zaštite i smatrali da nam najnovija tehnologija može pomoći, čini se da u stvarnosti to i nije baš tako.
Očito je da treba proći još dosta vremena dok se biometrija ne usavrši, a svaki novi eksperiment istraživača gdje se dokazuje nepouzdanost sustava samo je poticaj da se poslu pristupi ozbiljnije i odgovornije. Zato policija mora biti opreznija i ne oslanjati se slijepo na sustav koji još uvijek nije spreman za korištenje u praksi. A osim Britanaca, ovom (neuspješnom) metodom prepoznavanja koriste se u Australiji i Kini.
Poslovni rezultati Ericsson Nikole Tesle za prvi kvartal 2024. godine pokazuju prihode od prodaje iznose 52 milijuna eura, a neto dobit je 6,4 milijuna eura. Prihodi od prodaje iznose 52,0 milijuna eura u odnosu na prvo tromjesečje 2023. kada su bili 69,4 milijuna eura što predstavlja pad od 25,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog ne produljenja ugovora s HT-om. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 22,9 posto, usluge za Ericsson 69,5 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju sa 7,6 posto.
Europska komisija neće pokrenuti službenu istragu Microsoftova ulaganja u OpenAI od 13 milijardi dolara, prema medijskim izvješćima. Bloomberg je izvijestio da je Europska komisija zaključila da dogovor ne zahtijeva službenu istragu jer OpenAI nije pod izravnom kontrolom Microsofta.
Bolt je predstavio Bolt Premium – novu kategoriju vožnje na zahtjev, dostupnu korisnicima u Zagrebu. Zahvaljujući Bolt Premiumu korisnici će imati prilike iskusiti ekskluzivna vozila te sa stilom stizati na sastanke, poslovne obveze i druga važna privatna događanja, tvrde u kompaniji.
