Senzori za prepoznavanje otiska prsta, šarenice oka i lica svakako su budućnost, ali ako ste crnac imat će problema s potonjim... Da, crnce senzori za prepoznavanje lica teško prepoznaju, čemu se posebno dalo značaja tijekom konferencije na prestižnom američkom sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Naime, voditelj MIT Media Laba Joichi Ito naglasio je da postoji ovaj problem i da ne šteti samo privatnim korisnicima koji žele koristiti najnoviju tehnologiju već i studentima, kao i istraživačima općenito. Jer, na MIT-u ulazak u neke prostorije, kao knjižnica, bazira se na prepoznavanju lica. A crnce ne prepoznaje!
"Jedan student otkrio je da pomaže nositi masku koja će mu zabijeliti lice i na taj način uspio je zaobići senzore. Naravno, to je bio samo test, kojim se potvrdio bitan nedostatak u tehnologiji. Isto tako, jasan je nedostatak crnaca u Silicijskoj dolini. Većinom su tamo bijelci, koji su pak mentori također bijelcima. Možda i u tome leži problem, oni rade uz ono što imaju oko sebe, a to su bijela lica i zato senzori nisu dovoljno napredni da bi prepoznavali tamniju kožu, naveo je Ito.
Sve što je govorio on, potvrdila je i studentica završne godine na MIT-u Joy Buolamwini, kojoj smetaju već postavljeni kodovi, koji se ne mijenjaju u svom korijenu već se samo nadograđuju na "višim razinama" da bi se uštedjelo na vremenu. A kad je u pitanju tehnologija vezana uz prepoznavanje lica, jasno je da treba ići od samog početka kako nitko ne bi bio zakinut.
Uistinu zanimljiva rasprava o temi koja nije naširoko poznata, a zapravo je iznimno bitna jer u Sjedinjenim Američkim Državama živi 13 posto crnaca, što je oko 40 milijuna stanovnika. Već ta brojka sugerira da bi bilo više nego dobro uvrstiti ih u ovu tehnološku priču jer to ne znači samo napredak na društvenom i znanstvenom planu nego i po pitanju profita...
Koliko podataka možete ponijeti sa sobom? Stoljećima čuvamo važne uspomene i podatke bilježeći ih na različitim medijima – od konopaca s čvorovima, glinenih pločica, svitaka, knjiga, bušenih kartica i HDD diskova do najnovijih SSD diskova. Pogledajmo kako su se potrebe čovječanstva i naše sposobnosti mijenjale s vremenom.
Nekoliko europskih tvrtki osudilo je prijedlog vlasti da se izostave zahtjevi za suverenitetom podataka iz nadolazeće sheme sigurnosne certifikacije u oblaku. Kompanije koje su potpisale pismo uključuju Orange, Telecom Italia, Capgemini, Airbus, EDF i Deutsche Telekom.
ChatGPT i drugi oblici generativne umjetne inteligencije doživjeli su meteorski rast, ali mnoge tvrtke oklijevaju uletjeti u tehnologiju i nekoliko je razloga za to.