Hrvati najbrže pronalaze posao, pokazalo je to regionalno istraživanje čiji je cilj bio utvrditi sličnosti i razlike tržišta rada u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. U istraživanju je sudjelovalo više od 4.000 ispitanika, odnosno više od 600 ispitanika iz Hrvatske od kojih je 48% nezaposlenih, 48% zaposlenih, a 7% ispitanika se još školuje. Istraživanje je proveo portal MojPosao potkraj listopada ove godine.
Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje
Do kraja ove godine većina ispitanika (71%) ne očekuje niti povišicu, niti napredovanje (73%). Ove godine povišicu je već dobilo 10% ispitanika, a napredovalo je njih 7%. U najvećoj mjeri povišicu i napredovanje očekuju ispitanici iz Bosne i Hercegovine, a najmanje ispitanici iz Hrvatske.
Bez obzira na krizu, 39% ispitanika planira promjenu posla u ovoj godini. Podatak je nešto niži od prije dvije godine kada je 52% ispitanika planiralo promjenu posla. Četvrtina ispitanika (25%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje Hrvati.
Hrvati se boje za svoje radno mjesto, a žele raditi za stranog poslodavca
Zanimljivo je vidjeti da se ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri nego ostali boje za svoje radno mjesto, odnosno 45% Hrvata u odnosu na 36% ispitanika iz Srbije i 37% ispitanika iz Bosne i Hercegovine.
Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (36%). Četvrtina ispitanika (24%) najradije bi radilo za sebe, dok bi čak 21% radilo za državu. Država kao poslodavac podjednako je popularna u sve tri zemlje, a rad za domaćeg privatnog poslodavca podjednako je neprivlačan svima.
Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (43%) te priznanje za obavljen rad (27%). Novac se nalazi tek na trećem mjestu, i svega je petina ispitanika (19%) izjavila kako im je to najvažniji element.
Nemogućnost produživanja ugovora na određeno u Hrvatskoj glavni razlog nezaposlenosti
Kada je riječ o razlozima nezaposlenosti, u Hrvatskoj je trećina ispitanika (32%) nezaposleno jer im nije produžen ugovor na određeno, dok je četvrtina (22%) ostala bez posla uslijed gospodarske krize. Nakon završetka školovanja posao nije pronašlo 17% ispitanika, a 7% je dalo otkaz kako bi potražili bolju priliku.
Skupina od 27% nezaposlenih ispitanika bez posla je manje od tri mjeseca, dok je četvrtina (24%) ispitanika nezaposlena od jedne do tri godine. Najkraći 'staž' nezaposlenosti imaju ispitanici iz Hrvatske; njih 27% nezaposleno je do 3 mjeseca, dok je takvih 14% u Srbiji te 15% u Bosni i Hercegovini.
Kako bi prekinuli dugotrajnu nezaposlenost, najveći broj ispitanika (80%) posao traži na specijaliziranim stranicama za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, dok ih 78% posao traži putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Od kada su nezaposleni, petina ispitanika (22%) se javila na prosječno 20 natječaja za posao, a njih 28% javilo se na do deset natječaja. Na više od 100 natječaja javilo se 13% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan natječaj za posao.
Kao i prošlih godina, većina ispitanika (68%) traži bilo kakav posao - neovisno je li vezan za struku ili nije. Isključivo u svojoj struci radilo bi 27% ispitanika, a njih 4% izabralo bi posao izvan struke.
Za 58% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija je sigurnost radnog mjesta i novac, dok je za nešto manje ispitanika (56%) važna mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja.
Ogorčenost nezaposlenih ispitanika pokazuje se kroz činjenicu da čak dvije trećine ispitanika (67%) smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza, dok 58% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo.
Većina ispitanika (90%) spremna je volontirati ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, njih najviše bi volontiralo do mjesec dana (40%), odnosno 32% ispitanika volontiralo bi do tri mjeseca.
Hrvati se nadaju da će dobiti posao tri mjeseca nakon završetka školovanja
Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 22% da će posao naći u roku tri do šest mjeseci nakon što završe školovanje. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 18% ispitanika, a 12% da će posao tražiti više od godine dana.
Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se još školuju smatra da je najbolje posao tražiti još za vrijeme školovanja, dok bi ih 38% čekalo s traženjem posla do završetka školovanja.
Većina ispitanika koji se školuju, njih 72%, smatra da su za dobivanje posla najvažniji znanje i vještine, te formalno obrazovanje (52%). Vezu je navelo 48% ispitanika i to najviše ispitanici iz Srbije, a u najmanjoj mjeri ispitanici iz Bosne i Hercegovine.
