Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je osnivanje regulatornog tijela za kriptovalute te nije podržao zabranu njihova korištenja. On očekuje da će regulator raditi na principima dobrih praksi iz cijelog svijeta.
Prilikom sastanka s najvišim dužnosnicima ruskog financijskog svijeta Putin je istaknuo upozorenje istaknuvši da korištenje kriptovaluta sa sobom nosi velike rizike. Pod tim je, konkretno, mislio na pranje novca, izbjegavanje oporezivanja i financiranje terorističkih skupina. Ruski je predsjednik iz Sočija poručio da bi novi regulator trebao štititi interese poslovnih subjekata i države te očekuje da će ponuditi pravne garancije za upotrebu nadzornih instrumenata.
Bio je to prvi sastanak ruskog čelnika s predstavnicima financijske industrije na temu kriptovaluta. Entuzijazam vezan uz digitalne valute u Rusiji je visok i ministarstvo financija je nedavno pozvalo na njihovu legalizaciju. Ruska središnja banka izrazila je zabrinutost zbog rizika koje nose kriptovalute te se ne slažu s postojanjem, kako su naglasili, 'privatnih valuta' u bilo kojem obliku, ni fizičkom, ni virtualnom.
Putin je rekao da je svjestan svih prigovora koje je uputila središnja banka uključujući i one da bi ulagači fizičke trgovine mogli postati žrtvama prijevara. Kako sada stvari stoje, središnja će banka predložiti odgodu odluke o legalnosti digitalnih sredstava plaćanja, osim ako Putin u međuvremenu ne izda odredbu koja će potaknuti zakonsko rješavanje tog pitanja.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.