Prosječna plaća u IT sektoru u zadnjem kvartalu 34 posto veća od opće prosječne plaće

Prosječna plaća u IT sektoru u zadnjem kvartalu 34 posto veća od opće prosječne plaće

Foto: Fotolia

U četvrtom kvartalu prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.475 kuna, što je za 1% više nego u prethodnom kvartalu, prema podacima servisa MojaPlaća. U odnosu na isto razdoblje 2015. godine prosječna neto plaća je 5% viša. Medijan plaće je nešto niži i iznosi 5.000 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Pribroje li se neto plaći bonusi, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.684 kune što je također 1% više nego u prethodnom kvartalu. Uzevši u obzir cijelu 2016. godinu, prosječna mjesečna neto plaća bila je 2% viša nego godinu ranije i iznosila je 5.400 kuna. Na godišnjoj razini medijan plaće iznosio je 5.000 kuna.

U četvrtom kvartalu 2016., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 135% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (79% više od prosjeka), telekomunikacija (+36%) te informacijskih tehnologija (+34%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-44%), pomoćnim zanimanjima (-44%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-36%).

Muškarci u prosjeku zarađuju 603 kune više od žena

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 12% višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila 9%. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.776 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.173 kune.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća muškaraca viša je za 2%, dok se prosječna plaća žena nije mijenjala.

Diploma donosi i 51% višu plaću u odnosu na srednju stručnu spremu

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 51% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 114% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 73% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 5% višu plaću od prosjeka, ali 30% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ispitanici sa završenim fakultetskim obrazovanjem I. stupnja, prvostupnici, imaju 2% višu plaću od prosjeka i 16% nižu od ispitanika s visokom stručnom spremom.

Najniže su plaće u domaćim tvrtkama; 5.118 kuna

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 14% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.256 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.118 kuna (7% manje od prosjeka). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 5% je viša od prosjeka i iznosi 5.748 kuna.

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 14% ispod prosjeka i iznosi 4.705 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 2% niža od prosjeka i iznosi 5.344 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.730 kuna i 5% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 8% viša od prosjeka i iznosi 5.935 kuna.

Najviša plaća je u Zagrebu, a zatim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2016. zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, čak 16% ispod prosjeka, Brodsko-posavskoj; 16% niže od prosjeka te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 17% manje od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka i ona iznosi 6.217 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 4% više od prosjeka. Osim navedene dvije županije, u svim drugim županijama plaće su ispod prosjeka iz razloga što je i najviše ispitanika upravo iz Zagreba.

Iskustvo povećava plaću i do 12%

Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 17% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću.

S tri do pet godina iskustva plaća je 4% viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je 12% viša od prosječne.

Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26% niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 45 do 54 godine imaju 14% višu plaću od prosječne.

Još iz kategorije

Senzori za prepoznavanje lica daleko su od savršenih

Senzori za prepoznavanje lica daleko su od savršenih

22.01.2017. komentiraj

Senzori za prepoznavanje otiska prsta, šarenice oka i lica svakako su budućnost, ali ako ste crnac imat će problema s potonjim... Da, crnce senzori za prepoznavanje lica teško prepoznaju, čemu se posebno dalo značaja tijekom konferencije na prestižnom američkom sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Tvrtke zabrinute zbog hakiranja putem IoT uređaja

Tvrtke zabrinute zbog hakiranja putem IoT uređaja

22.01.2017. komentiraj

Brojne su tvrtke izrazile zabrinutost zbog manjkave sigurnosti mobilnih i IoT uređaja, ali vrlo malo njih je nešto učinilo kako bi se to promijenilo. Izvješće koje su zajednički izradili institut Ponemon, IBM i Arxan kako, unatoč zabrinutosti zbog spomenutog problema, organizacije žure s izbacivanjem sve većeg broja uređaja na tržište. Izvješće je stiglo nedugo nakon što je Svjetski ekonomski forum uvrstio hakiranje IoT uređaja kao jedan od najvećih izazova u 2017. godini.

Baterije budućnosti mogle bi imati ugrađen mini protupožarni aparat

Baterije budućnosti mogle bi imati ugrađen mini protupožarni aparat

21.01.2017. komentiraj

Samsung se našao u centru pažnje prošle godine sa svojim Galaxy Note 7, ali ne zato što je u teoriji taj phablet bio izuzetno moćan i izvan svih okvira koje smo poznavali već zato što je pod tim silnim opterećenjem i pritiskom izazivao eksplozije - doslovno! Baterija nije mogla podnijeti tempo i nedostatak prostora tog moćnog uređaja i jednostavno bi zbog pregrijavanja došlo do eksplozije, a potom bi se cijeli uređaj zapalio...