Nedavno istraživanje o upotrebi i odabiru prijenosnih računala u Hrvatskoj i Sloveniji, provedeno za tvrtku Intel, pokazalo je da bi se težina prijenosnika morala gotovo prepoloviti da bi prijenosnici odgovarali željama i potrebama korisnika te da bi ih se moglo jednostavnije prenositi.
Taj kriterij ispunjavaju uređaji ultrabook i nova kategorija hibridnih prijenosnika. Približno tri četvrtine kupaca smatra da je važno da prijenosno računalo mogu jednostavno nositi sa sobom od kuće na posao, ponijeti ga na putovanje i koristiti prednosti mobilnosti.
U Hrvatskoj i Sloveniji u Intelovom istraživanju o upotrebi i odabiru prijenosnih računala sudjelovalo je 1011 ispitanika u dobi od 20 do 40 godina, od čega 245 žena i 266 muškaraca u Hrvatskoj te 265 žena i 235 muškaraca u Sloveniji.
Intelovo istraživanje je pokazalo da 50 posto ispitanika u obje zemlje želi prijenosnik lakši od 1,5 kilograma. S obzirom na trenutnu prosječnu težinu prijenosnih računala, tj. 2,5 kilograma, to znači da bi se ona morala gotovo prepoloviti.
Među ispitanicima koji žele lakši prijenosnik ima i otprilike 13 posto onih koji žele prijenosnik lakši od kilograma. Lakše prijenosnike posebno žele žene jer je za 62 posto Hrvatica idealna težina prijenosnika najviše 1,5 kilogram, a u Slovenki je taj postotak nešto niži te iznosi 53 posto.
"50 posto ispitanika u Hrvatskoj i Sloveniji smatra da je idealna težina prijenosnika najviše 1,5 kilograma. S obzirom na to da današnji prijenosnici u prosjeku teže oko 2,5 kilograma, sadašnja težina morala bi se gotovo prepoloviti.
Muškarci u usporedbi sa ženama nisu tako osjetljivi te su spremni oprostiti nekoliko grama, ali ih ipak još otprilike 40 posto želi prijenosnik lakši od 1,5 kilograma. Taj kriterij ispunjavaju uređaji ultrabook i nova kategorija hibridnih prijenosnika", izjavio je Pavel Svoboda, Intelov predstavnik za odnose s javnošću u srednjoj i istočnoj Europi.
Za 77 posto ispitanih Hrvata i 72 posto Slovenaca važno je da prijenosno računalo mogu jednostavno nositi sa sobom od kuće na posao, ponijeti ga na putovanje i koristiti prednosti mobilnosti prijenosnika.
Istraživanje je pokazalo da je mobilnost u svakom slučaju važna jer otprilike 64 posto Slovenaca i 54 posto Hrvata koji koriste prijenosno računalo na radnom mjestu želi imati samo jedno prijenosno računalo koje bi koristili na poslu i kod kuće.
Među njima je u obje zemlje otprilike 50 posto onih koji bi rado jedan dan u tjednu radili od kuće, ako bi im poslodavac to omogućio i ako ne bi trebali nositi masivna prijenosna računala.
S obzirom na prenosivost u obje zemlje i jedan i drugi spol i dalje se drže klasičnog načina nošenja, kao što je torba za prijenosno računalo. U Hrvatskoj je preferenca nošenja u torbi za prijenosno računalo viša nego u Sloveniji (62% u odnosu na 49%), a otprilike 20 posto ispitanika u obje zemlje zadovoljno je naprtnjačom.
To se odnosi u prvom redu na muškarce u obje zemlje (25% muškaraca u Hrvatskoj i 30% njih u Sloveniji), a žene iz dviju ispitanih zemalja nisu baš sklone nošenju u naprtnjači (12%). Velik broj žena svjesno je svoje ženstvenosti, što se odražava i u njihovoj naklonjenosti nošenju prijenosnika u modno oblikovanim torbama. U Hrvatskoj bi modnu torbu odabralo 29 posto žena, a u Sloveniji 35 posto.
Novo istraživanje IDC-a pokazuje da će primjena generativne umjetne inteligencije na niz marketinških zadataka poduzeća rezultirati procijenjenim povećanjem produktivnosti od više od 40 posto do 2029.
Poslovni rezultati Ericsson Nikole Tesle za prvi kvartal 2024. godine pokazuju prihode od prodaje iznose 52 milijuna eura, a neto dobit je 6,4 milijuna eura. Prihodi od prodaje iznose 52,0 milijuna eura u odnosu na prvo tromjesečje 2023. kada su bili 69,4 milijuna eura što predstavlja pad od 25,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog ne produljenja ugovora s HT-om. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 22,9 posto, usluge za Ericsson 69,5 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju sa 7,6 posto.
Europska komisija neće pokrenuti službenu istragu Microsoftova ulaganja u OpenAI od 13 milijardi dolara, prema medijskim izvješćima. Bloomberg je izvijestio da je Europska komisija zaključila da dogovor ne zahtijeva službenu istragu jer OpenAI nije pod izravnom kontrolom Microsofta.
