Kvantna računala novi su korak prema naprijed. Zvuči uistinu kao znanstvena fantastika, ali taj naziv koristi se za super računala koja bi kroz koju godinu trebala biti nešto potpuno uobičajeno na policama trgovina i u našim domovima. Sad „samo“ treba preći neke prepreke i čini se da dobivamo zaokret po tom pitanju te da se sve razvija brže od očekivanja.
Sve je poočelo poprilično sramežljivo 1981. godine na jednoj konferenciji koju su organizirali IBM i sveučilište MIT, a osvajač Nobelove nagrade za fiziku Richard Fenynman iznio je neke teorije i izazvao računalne inženjere da to pretvore u praksu. Čini se da su na konferenciji organiziranoj u Yorktown Heightsu neka rješenja i stigla.
Naime, kod klasičnih računala postoje dva stanja - 0 ili 1. Kvantna računala mogu napraviti to da se nađu u oba stanja odjednom, a to se zove "qubits". Također, kod klasičnih računala podaci se mogu šifrirati u "gornjem" ili "donjem" smjeru, a kvantna računala to mogu u svim smjerovima, što znatno ubrzava procese. Pomak je po tom pitanju napravljen i kad se sva testiranja uspješno obave, moći će se govoriti o istinskim kvantnim računalima i razmišljati o masovnoj proizvodnji.
Dakle, sad kad je pomak napravljen treba početi raditi na tome da klasični silicijski čipovi počnu umjesto "bitova" raditi s "qubitsima". I upravo su silicijski čipovi ključni u ovoj priči jer njihov dizajn u potpunosti odgovara razvoju kvantnih računala zbog kvalitete, broja tranzistora na njima i stabilnosti koju nude već u ovom trenutku.
Treba na kraju znati i da su kvantna računala različita od ostalih jer tradicionalna računala su zasnovana na tranzistorima, iako su ulimativno i svi tranzistori zasnovani na kvantnomehaničkim efektima. Neke računarske arhitekture kao što su optička računala koje mogu koristiti klasičnu superpoziciju elektromagnetskih valova, ali bez specifičnih kvantnomehaničkih resursa kao što je povezanost, ne dijele potencijal za računskim ubrzavanjima kvantnih računala.
Tvrtka ANIQ, prva akcelerirana tvrtka Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, službeno je predstavila projekt RAGNA - istraživačko-razvojni projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura kojim će, u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays i tvrtkom Protopixel, razvijati inovativnu AI platformu za upravljanje Game Design Dokumentom (GDD), jednim od ključnih alata u procesu razvoja videoigara. Početak projekta obilježen je početnom konferencijom i panel raspravom održanom u Novskoj.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
Cisco je početkom lipnja predstavio Cloud Control, novu softversku platformu kojom želi poduzećima i javnim institucijama omogućiti izgradnju i upravljanje AI agentima za nadzor mreža, blokiranje upada i uklanjanje prijetnji. Sama novost nije samo u još jednom sigurnosnom proizvodu, nego u tome što Cisco obrambene operacije sve otvorenije premješta prema konceptu agentne automatizacije, gdje softver više ne služi samo kao alat analitičarima nego kao aktivni operativni sloj koji samostalno prati okruženje i reagira na incidente. Reuters navodi i da će Cisco u istu platformu uključiti tržište vanjskih alata za kodiranje, pri čemu je OpenAI Codex prvi najavljeni alat, što dodatno spaja razvoj softvera, generativni AI i sigurnosne operacije u jedinstven proizvodni okvir.
