Potvrđena čvrsta veza između nelicenciranog softvera i malvera

U siječnju, američki FBI javno je upozorio na zabrinjavajući globalni porast otkupljivačkog softvera, tzv. ransomewarea - radi se o aplikacijama koje „smrznu“ računalo i onemoguće pristup podacima, uz zahtjev za otkupninom u tisućama američkih dolara za vraćanje pristupa podacima, kazala je na predstavljanju nove zajedničke akcije s MUP-om Ivana Jurin Puhalo, vanjski savjetnik BSA u Hrvatskoj.

„Kroz naš kontakt s policijom i carinskom upravom, pronašli smo neophodnim informirati poslovne subjekte u Hrvatskoj o ovim opasnostima, koje su u nedvojbenoj, čvrstoj vezi s uporabom nelicenciranog softvera. Ovom zajedničkom kampanjom želimo javnost upoznati s pravilnim upravljanjem softverom i doista jednostavnim principima uvođenja sustava upravljanja, kako bi lokalne tvrtke jednostavno i bez rizika ostale na sigurnoj strani“, ističe Ivana Jurin Puhalo.

Pojasnimo, BSA i policija pokreću zajedničku kampanju usmjerenu k poslovnim korisnicima diljem Hrvatske. Tijekom ove kampanje, BSA će kontaktirati nekoliko tisuća domaćih poslovnih subjekata kako bi promovirao ovlaštenu poslovnu uporabu računalnih programa.

„Kibernetička sigurnost i suzbijanje računalnog kriminaliteta fokus su postupanja Odjela za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U našem svakodnevnom radu uočena je uska povezanost korištenja nelicenciranih softvera i malvera, odnosno malicioznih programa, te na taj način građani riskiraju veću izloženost svojih računala zarazi i postaju potencijalne žrtve kaznenih djela. Drugim riječima, nelicencirani softver ne predstavlja samo povredu autorskih prava, već i prijetnju računalnoj sigurnosti,“ rekla je Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije pri Ministarstvu unutarnjih poslova RH

Prema njezinim riječima ova zajednička kampanja je ujedno i prilika da se u javnosti poveća svijest o štetnosti nelicenicarnih softvera i računalnoj sigurnosti kao bitnom elementu ne samo za poslovanje različitih poslovnih subjekata, već i za sve građane koji koriste računala i Internet u svojoj svakodnevici.

„Ujedno pozdravljamo svaki oblik suradnje i edukacije bez kojih učinkovito suzbijanje ove vrste računalnih prijetnji i kriminaliteta ne bi bilo moguće“, zaključuje Kristina Posavec.

Kampanja je pokrenuta slijedom rezultata posljednje studije „Nelicencirani softver i prijetnje kibernetičkoj sigurnosti“, čiji je naručitelj BSA | The Software Alliance, a koja je potvrdila čvrstu povezanost između nelicenciranog softvera i malvera na računalima. Analiza, koju je provela globalna analitička kuća IDC, pokazuje da s rastom stope nelicencirang računalnog softvera u zemlji, raste i broj incidenata povezanih s malverom u toj zemlji. Implikacije za državu, kompanije i krajnje korisnije sasvim su jasne: uklanjanje nelicenciranog softvera sa poslovnih mreža može pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih sigurnosnih incidenata.

Statistička analiza uspoređuje stope nelicenciranog softvera instaliranog na računala u 81 zemlji , s pojavama malvera na računalima, koje je pratila članica BSA, kompanija Microsoft . Ova analiza potvrđuje da postoji snažna pozitivna korelacija (r=0,79) između stopa nelicenciranog softvera i incidenata s malverom. Daljnja analiza upućuje kako je stopa nelicenciranog softvera zemlje jak prediktor pojave malvera u istoj zemlji.

Izvješće se temelji na glavnoj studiji BSA, koja istražuje globalne stope nelicenciranog softvera diljem svijeta. U 2014, Globalno BSA istraživanje o softveru izvijestilo je kako je 52% softvera instaliranog na računala u Hrvatskoj tijekom prethodne godine bilo nelicencirano, u usporedbi s globalnom stopom od 43 posto. Studija je pokazala i kako je glavni razlog koji korisnici računala diljem svijeta navode kao razlog za nekorištenje nelicenciranog softvera upravo izbjegavanje sigurnosnih prijetnji od malvera. Među rizike povezane s nelicenciranim softverom, 64 posto korisnika kao velik razlog zabrinutosti navodi i neovlašten hakerski pristup, a 59 posto gubitak podataka.