OraH: Informatizacija države i korupcija snažno povezani

OraH: Informatizacija države i korupcija snažno povezani
Fotolia

Treća po snazi domaća politička stranka OraH predstavila svoju Politiku informacijskog društva, a kako sami tvrde taj dokument daje odgovore na pitanje što treba učiniti, da Hrvatska više po informatičkoj razvijenosti ne bude na začelju EU (24. od 28 članica, po Indeksu digitalne ekonomije i društva - DESI). Nećemo ovog puta ulaziti u to da li nam treba agencija ili ne, da li je to novo uhljebljivanje ili ne jer o tome svatko ima svoje mišljenje na koje ima pravo već ćemo taksativno navesti probleme koje adresiraju.

ORaH tvrdi da je osnovni uzrok takvog zaostajanja nedostatak političke volje da se provedu ranije strategije informatizacije. Dokaz da političke volje nema je taj, što se prethodne strategije i aktivnosti (2002, 2009, 2012) nisu niti pokušale ozbiljno  provesti, tvrde autori ovog dokumenta. To ide toliko daleko, da se ciljevima predviđena tijela (savjeti, vijeća, radne skupine) za pojedina područja nisu niti formirala, a kamo li da su radila ili čak dala nekih ozbiljnih rezultata. To može biti plod našeg poslovičnog nemara, ali i interesa lobija kojima je u ovakvoj situaciji jako dobro.

„Četiri najslabije zemlje u razvoju informatike u EU, poslije  Hrvatske su Italija, Grčka, Rumunjska i Bugarska, su istovremeno najgore po Indeksu percepcije korupcije!“ istaknuo je na tribina ORaH-a povodom predstavljanja Politike Zorislav Antun Petrović borac protiv korupcije. Opći je zaključak na Tribini taj, da nedostatak informatizacije omogućuje netransparentno i koruptivno poslovanje. Zato se ORaH zalaže za „staklenu“ javnu upravu: kao prvu mjeru predlaže da se svaki pojedinačni izdatak javne uprave korištenjem IT-a javno prikazuje. Na volji da za te potrebe hitno mijenja Zakon Zakona o izvršenju državnog proračuna će se prepoznati, tko je uistinu za poboljšanje informatizacije i smanjenje korupcije.

Kako ORaH namjerava razvijati informacijsko društvo stoji u dokumentu gdje se tvrdi kako treba postojati središnji mehanizam koji upravlja i koordinira informatizacijom javnog sektora, te podupire ICT industriju i ostalo gospodarstvo u primjeni ICT-a.

„Politički dogovori oko organizacijske forme mogu biti bilo kakvi, ali je bitno da taj mehanizam bude nezavisan, financiran, stručan i ovlašten. Kombinacijom političke volje, izmjene legislative i učenja na stranim iskustvima ovakav se težak zadatak može ostvariti u relativno kratkom roku - 1-2 godine. Već u tom roku građani trebaju osjetiti i osobnu korist od toga, na primjer proširenjem korištenja sustava e-Građani, više neće biti zahtjeva za nikakvim dokumentima koje javna uprava već ima u svojim bazama podataka“, zaključuju u OraH-u.