Istraživački tim koji razvija sustav umjetne inteligencije za igranje pokera DeepStack tvrdi kako je razvio prvi algoritam koji je pobijedio profesionalce u toj kartaškoj igri. Budu li potvrđene ove tvrdnje to će značiti da je umjetna inteligencija učinila još jedan veliki korak naprijed.
Za razliku od dosadašnjih uspjeha u kojima su računala pobjeđivala ljude u igrama kao što su Izazov ili Go, poker predstavlja velik napredak. Naime, ta igra svakom igraču otkriva samo dio karata koje su u igri pa od igrača, u ovom slučaju programa, zahtijeva primjenu raznih taktika, poput 'blefiranja', baziranih na asimetričnim informacijama.
DeepStack su zajednički razvili znanstvenici Sveučilišta Alberta i dvaju čeških univerziteta. Njihov rad, koji još nije prošao reviziju, dolazi u vrijeme kada je konkurentski istraživački tim Sveučilišta Carnegie Melon najavio okršaj njihovog računalnog sustava Libratus i četvorice profesionalnih igrača pokera. U tom bi okršaju igrači trebali odigrati oko 120 tisuća dijeljenja Texas hold 'em pokera protiv Libratusa u 20 dana.
Iako oba sustava koriste sličan princip tvorci DeepStacka tvrde kako njihov softver koristi potpuno različit pristup rješavanju problem. Testiranje je trajalo iznimno dugo te je DeepStack odmjeravao snage s čak 33 profesionalna igrača od kojih je protiv svakog trebao odigrati tri tisuće partija tijekom mjesec dana. Plan je ispunjen u okršajima s 11 igrača te je ukupno odigrano gotovo 45 tisuća dijeljenja.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.