Računala su u digitalnom dobu alat kojim se obavlja posao u mnogim zanimanjima, a to sa sobom donosi i neke probleme, kao što su oni s vidom, bolovima u vratu i leđima... Smatra se da je oko 70 milijuna ljudi diljem svijeta ugroženo jer toliko ih otprilike svakodnevno radi za računalom minimalno tri sata.
Njih čak 70 do 90 posto ima minimalno jednu nuspojavu ove bolesti koja se zove sindrom računalnog vida. Ako na kraju radnog dana u uredu zamijetite zamućen vid, dvostruku sliku, bol u glavi, vratu ili leđima te imate suhe, iritirane i krvave oči, znajte da je posrijedi sindrom računalnog vida, pošasti suvremenog čovjeka. Dugoročno naprezanje očiju može dovesti do ozbiljnih oštećenja rožnice, kroničnih glavobolja povezanih s vidom, pa čak i djelomičnog gubitka vida, upozoravaju oftalmolozi.
Sve to može se spriječiti i ublažiti ako poduzmete neke od potrebnih mjera. Namjestite visinu ekrana tako da bude niže od razine vaših očiju dok sjedite uspravno jer to zahtijeva minimalno naprezanje. Potom prilagodite svjetlost ekrana tako da vam opušta oči, a ne da ih iritira. Nemojte zaboraviti treptati jer to navlažuje oči i tijekom rada na računalo u minuti se trepne svega 12-15 puta od potrebnoh 17-20 puta.
Uzimajte stanke od par minuta svakih dva sata, ustanite, prošećite, udaljite se od zaslona. Također, dok sjedite se razgibajte svakih dvadesetak minuta i malo skrećite pogled sa zaslona kako bi oči bile svjesne i okoline oko vas. Najbolje je gledati u nešto udaljenije, recimo 20 metara od vas, i tako dvadesetak sekundi.
Sve ovo iznimno je potrebno suvremenom čovjeku jer ignoriranje ovih savjeta u budućnosti donosi sa sobom ozbiljne probleme s vidom, očnim mišićima, kralježnicom, koncentracijom... Pa, ako se to može izbjeći na ovako jednostavan način, nema smisla ne poslušati savjete.
Operatori telekomunikacijskih mreža u Europskoj uniji mogli bi dobiti dulji rok za uklanjanje infrastrukture dobavljača koji se smatraju visokorizičnima. Europska komisija predložila je trogodišnje prijelazno razdoblje za stavljanje takve opreme izvan uporabe, ponajprije opreme kineskih dobavljača.
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.
Globalne isporuke naočala s umjetnom inteligencijom, koje obuhvaćaju modele bez zaslona i one s integriranom proširenom stvarnošću (AR), u prvom su polugodištu 2026. porasle 263 posto na godišnjoj razini, prema Counterpoint Researchu. Jeftinije i lakše izvedbe bez zaslona zadržale su vodeći položaj s 96 posto ukupnih isporuka. Modeli s AR prikazom ostali su razmjerno nišan proizvod zbog više cijene, nedovoljne tehnološke zrelosti i većih dimenzija.